Ratarstvo

Pod pojmom sjetve pokrovnih usjeva podrazumijeva se više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem leguminoza, poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito - podizanja plodnosti tla.

Priprema tla ovisi o pretkulturi uzgajanoj na oraničnoj površini koju planiramo zasijati jer pretkultura utječe na obradu tla, vrijeme i datum sjetve, gnojidbu.

Uljana repica je danas po proizvodnji druga uljarica u Europi, iza suncokreta. Samo države članice Europske unije proizvode 21,2 milijuna tona sjemena uljane repice (prosjek 2012. - 2016.) što je 30,3 % svjetske proizvodnje (FAOSTAT, 2018.). U Hrvatskoj su posljednjih godina zbog sigurnog otkupa i manjih ulaganja površine pod uljanom repicom značajno povećane.

Sredinom lipnja već tradicionalno održan je Dan polja Bc strnih žitarica u sjedištu tvrtke u Rugvici, nedaleko Zagreba na kojem se okupio velik broj posjetitelja.

Poznato je da su krmiva najvažniji pojedinačni trošak u stočarskoj proizvodnji. Krmiva se uobičajno dijele na voluminozna i krepka (koncentrirana). Voluminozna krmiva su nadzemni dijelovi trava, djetelina, kupusnjača i korjenasto-gomoljaste kulture koje se daju u svježem (paša, zelena krma) i/ili konzerviranom obliku (sijeno, silaža ili sjenaža), a prvenstveno služe biljojedima kao glavni izvor energije i vlakana, te promjenjivih količina bjelančevina, vitamina i minerala. U krepka krmiva ubrajaju se visokoenergetska (zrnje žitarica, uljarice, masti, ulja i dr.) bjelančevinasta (sačme i pogače uljarica, mahunarke i dr.) i mineralna krmiva. Većinu ovih krmiva može se uzgojiti na vlastitom gospodarstvu te time smanjiti troškove u stočarstvu. U ovom će prilogu biti opisane osnovne agrotehničke mjere u proizvodnji žitarica i soje, kao naših najvažnijih koncentriranih krmiva.

Posljednjih nekoliko godina na području Republike Hrvatske urod zrna pšenica otkupljuje se prema važećim parametrima kvalitete koji su određeni Pravilnicima.

Krmni kelj je perspektivna vrsta koja se u posljednjih desetljeća proširila u uzgoju u zemljama Europske unije. U Hrvatskoj je krmni kelj slabo zastupljen u proizvodnji krmnih kultura, iako se može uzgajati u svim poljoprivrednim regijama, jer se odlikuje dobrim gospodarskim osobinama koje mu daju prednost pred brojnim krmnim kulturama.

Urod svih uzgajanih poljoprivrednih vrsta, pa tako i ratarskih, ovisi o velikom broju čimbenika. Za uspješan uzgoj poljoprivrednih vrsta potrebno je osigurati 5 temeljnih vegetacijskih čimbenika: toplinu, svjetlost, zrak, hranjive tvari i vodu. Na većinu navedenih čimbenika u ratarskoj proizvodnji čovjek nema utjecaj, ili je taj utjecaj ograničen.

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

U ishrani ozimih žitarica i uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva kao što su dušik, fosfor, kalij i sumpor kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva, fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. Dok se manje količine dušika i sumpora unose u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta.

Ječam je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju slada koji se koristi u proizvodnji piva. Kod nas je pivarski ječam zadnjih godina sve popularnija žitarica te se površine zasijane ovom kulturom povećavaju. Pivarski ječam dozrijeva prije pšenice, otkup je sigurniji u odnosu na pšenicu, a i cijena je veća te su to najvažniji razlozi sve većeg zanimanja za ovu kulturu.

Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini.

Trava miskantus jedna je od najzanimljivijih energetskih biljaka našeg vremena, i to uz minimalni angažman i ogromne prinose. Provedene analize su potvrdile potencijal ove trave u smislu energetski visokokvalitetne i ekološki prihvatljive sirovine za proizvodnju krutih biogoriva, s ciljem održivog gospodarenja u sustavu zaštite okoliša.

Sjetva okopavina je najznačajniji posao koji se obavlja na oranicama tijekom travnja. Najzastupljenije okopavinske kulture na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj su kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa, krumpir i duhan.

Prihrana strnih žitarica na početku vlatanja jako utječe na formiranje glavne komponente prinosa, a to je broj produktivnih vlati odnosno klasova u žetvi. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica u rano proljeće nalaze se u fenofazi punog busanja kad imaju više formiranih izboja u busu. Prijelaz usjeva ozimih žitarica u vlatanje uvjetovan je svršetkom fotoperioda odnosno prekidom busanja. Samu pojavu početka vlatanja nije moguće točno predvidjeti, budući da ovisi o datumu sjetve u jesen i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a također jako ovisi i o vrsti, odnosno uzgajanoj sorti. Općenito se može reći za određenu sortu da kasnija sjetva i niže temperature, te oblačnije vrijeme, odgađaju pojavu vlatanja u proljeće.

Proljetna kalcizacija je mjera koja ima produženi utjecaj na promjenu pH reakcije tla, a time i na pristupačnost hraniva. Veći efekt se postiže povećanjem intervala od trenutka kalcizacije do trenutka sadnje ili sjetve. Poželjno je da taj interval bude oko mjesec dana. Međutim to ne znači da se kalcijevi materijali ne bi trebali koristiti u manjim količinama i u skraćenim intervalima. U tom slučaju kalcizaciju poistovjećujemo s gnojidbom tla kalcijem.