Stočarstvo

Mastitis, najčešća bolest u mliječnih krava, može biti bakterijski ili nebakterijski. Najčešćim uzrokom mastitisa koji nije bakterijske prirode smatra se mehaničko nadraživanje vimena neprikladnim načinom ručne mužnje ili loše namještenom strojnom mužnjom, ali su mogući i drugi uzroci: loša hranidba, uznemirivanje životinje (stresovi), pretjerano iscrpljivanje, oslabljen organizam nakon bolesti i drugi.

Pri odluci o pokretanju proizvodnje mliječnih proizvoda (sireva) treba poznavati postojeće propise o uvjetima kojima moraju udovoljavati obrtnički objekti i objekti (prostorije) u kućanstvu za obradu i preradu mlijeka namijenjeni za javnu potrošnju (NN 20/1992), te posebne veterinarsko-zdravstvene uvjete koji se odnose na uređenje, opremu, način rada, djelatnike i higijenu u objektima registriranim za obradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda (sira) na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN 149/03).

U sektoru peradarstva šezdesetih je godina s uspjehom bio korišten svjetlosni program u optimalizaciji produktivnosti koka nesilica. U uzgoju mliječnih goveda, upravljanje svjetlom kao čimbenikom okoliša u povećanju proizvodnje mlijeka često nije bilo opažano, a nije se koristilo ni u planovima gradnje pogona mliječnih staja za goveda. Svjetlo preko oka izravno i značajno utječe na biološki proces proizvodnje mlijeka u mliječnih krava.

Jari stočni grašak biljka je prohladnoga i umjereno toplog podneblja, budući da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višima od 30 °C. Stočni grašak uzgaja se u plodoredu, jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika, pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina.

Ovčje mlijeko je u našoj zemlji od davnina korišteno za pripremu kvalitetnih sireva, koji su danas poznati izvan granica naše domovine. To su svakako sirevi koji su proizvedeni na tradicionalan način i uz određeno iskustvo koje se, kao i uzgoj ovaca, stjeće praksom.

Ulazimo u razdoblje svinjokolja, odnosno tradicionalne pripreme proizvoda od svinjskog mesa, prema manje-više poznatim receptima. Dok se veće obitelji odlučuju na klanje i cjelovitu uporabu trupa za vlastite potrebe, preostali dio nabavlja svinjsku polovicu i kroji je prema svrsi uporabe mesa za daljnju obradu.

Bruceloza je jedna od zaraznih bolesti koja se u pojedinim slučajevima javlja u našoj zemlji. Stoga ćemo ukratko opisati o kakvoj je bolesti riječ i navesti zakonsku regulativu u svezi s njezinim suzbijanjem i iskorjenjivanjem kod pojedinih vrsta životinja. Bruceloza je kronična zarazna bolest vise vrsta domaćih i divljih životinja, a s obzirom na to da prelazi na ljude, ubrajamo je u zoonoze. Očituje se karakterističnim patološkim promjenama napadnutih organa i pobačajem bređih životinja.

Primarni je oblik gajenja jelenske divljači, kakav poznajemo već dva stoljeća, u posljednjih tridesetak godina podignut na znatno intenzivniju razinu, prvenstveno na Novom Zelandu, ali i drugim zemljama zapadnog svijeta. Unatoč tome, a i činjenici kako i nama susjedne zemlje uzgajaju jelene na ‘’razini višoj’’ od gatera, u našoj državi nema službenog intenzivnog uzgoja jelenske divljači.

Kako u redakciju stižu brojni upiti vezani za uzgoj puževa, na to odgovara naš suradnik Darko Kantoci, dipl. ing.

Uzgoj tovnih pasmina goveda postaje sve više aktualan i u našoj zemlji, prvenstveno kod onih uzgajivača koji raspolažu prostranim travnjačkim površinama za uzgoj po sistemu krava - tele. Njihova glavna odlika je ranozrelost i dobra mogućnost adaptacije na različite uvjete na farmama.

Na pitanje zašto kupiti i držati koze, uvijek odgovaram - za zdravlje i ljepotu, na svoju ekonomsku korist i dobrobit, te trajno održivo očuvanje okoliša i humusa.

Pad otkupnih cijena teladi
Nedostatak kvalitetne junadi
Na tržištu svinja bez većih promjena
Velika potražnja “farmskih” odojaka

Odgovarajuća hranidba prasadi, uz optimalne uvjete smještaja i zdravstvenu zaštitu, važan je čimbenik u proizvodnji podmladka i stoga zahtijeva osnovno poznavanje ove problematike u uzgoju svinja. Dijeli se na hranidbu u dojnom razdoblju, i hranidbu odbijene prasadi, pri čemu svaka ima svoje specifičnosti.

Vrijeme za ispašu i puštanje stoke iz staja na travnjake, moramo dočekati spremni. Nikakva neugodna iznenađenja ne bismo smjeli dopustiti. Zbog toga proljetnu ispašu ne smijemo dočekati skrštenih ruku. Takva iznenađenja možemo očekivati od travnjaka, ali isto tako neugodna i od stoke koja izlazi na prvo proljetno napasivanje.

Često nije ni jednostavno ni lako osigurati da koza po jarenju zajedno sa svojim jarićima bude smještena nekoliko dana u zaseban prostor. Dobro je kozu koja će se uskoro jariti smjestiti i prije u zaseban prostor. Dokazano je da su u tom slučaju gubitci pri jarenju i po jarenju manji, a mnogo je i drugih prednosti, od kojih ćemo opisati samo neke.

Boje kunića imaju svoje specifične nazive. Razlikovanje boja, uz ostale mjere tijela, služi za određivanje čistoće pasmine, a najviše se koristi na izložbama prilikom ocjenjivanja životinja. Većina uzgajivača je s njima upoznata, ali još ima i onih koji nisu posve sigurni koja se boja skriva pod određenim nazivom.