Stočarstvo

Austrijski, njemački i švicarski proizvođači dodatnih krmiva i blokova za lizanje namjenjenih za koze, reagiraju promtno. Na tržištu tih zemalja pelet, blokovi za lizanje, smjese za lizanje namijenjen kozama sadrži bakar. Proizvode se i tablete za davanje kozama na usta cink + bakar. Na europskom tržištu ima dvije vrste blokova za lizanje, za koze u laktaciji i za koze u bređosti.

Prema broju zastupljenosti ovaca u RH, može se zaključiti da su one upravo zahvaljujući svojoj skromnosti, otpornosti te iznimnoj pokretljivosti i živahnosti dominantne u krškim područjima (priobalje, otoci), koja zauzimaju oko 50 % kopnenog dijela teritorija Hrvatske. Prirodna ispaša ovaca sastavni je dio sveukupnog sustava proizvodnje u tim krajevima, bez obzira na razinu intenzifkacije. Stoga je ovčarstvo grana poljoprivredne proizvodnje koja u ovim područjima ima najbolje preduvjete i koja može dati znatan doprinos gospodarskom razvoju tih područja. Osim toga, ispaša pomaže funkcioniranju pašnjačko- šumskih ekosustava i smanjuje mogućnost izbijanja šumskih požara, širenja šikare i /ili erozije tla.

Ovčarstvo je kod nas tradicionalna proizvodnja, prisutna već stoljećima i genetsko bogatstvo našeg ovčarstva temelji se na postojanju većeg broja izvornih pasmina prilagođenih specifičnom podneblju. Glavna prednost ovčarstva je mogućnost iskorištavanja površina koje su nepogodne za ratarsku proizvodnju, a osim toga od ovce se sve može iskoristiti – od mlijeka i mesa u prehrani, preko vune (u tekstilnoj industriji i građevinarstvu), do kože za izradu mjehova za zrenje sira u tehnologiji „proizvodnje sira iz mišine“.

Na području Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije potvrđena je pojava bolesti plavog jezika (BPJ) - zarazne bolesti ovaca, koza, goveda i drugih preživača.

U posljednje vrijeme sve je više upita poljoprivrednih proizvođača o prodaji svježeg sirovog mlijeka na vlastitom obiteljskom gospodarstvu putem mljekomata izravno potrošačima. Osim zakonskog okvira koji regulira dozvoljene načine prodaje te postupak registracije mljekomata za izravnu prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda, kod ovakvih investicija potrebno je osim administrativnih okvira znati i dosta stručnih i tehničkih informacija vezanih uz kupovinu uređaja. Stoga prema postavljenim pitanjima donosimo niz informacija o mljekomatima i troškovima vezanih uz njihov odabir i postavljenje, uz iskustva onih koji su se u izravnoj prodaji već okušali.

Mlijeko magarice zasigurno je namirnica koju čovjek od davnina konzumirao. Magarice nisu davale veće količine mlijeka te nije imalo važnost kao kravlje, ovčje ili kozje mlijeko. Međutim, oni koji su pili mlijeko magarica uočili su njegove pozitivne učinke na zdravlje (i ljepotu).

Držanje svinja na dubokoj stelji podrazumijeva boravak svinja na punom podu uz redovito nastiranje boravišnog prostora materijalom za nastiranje. Karakteristika ovog načina držanja svinja je da se boksovi za svinje ne čiste do kraja ciklusa, već se svakodnevno nastiru novim slojem prostirke.

S obzirom na način držanja svinja najčešće razlikujemo zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni sustav držanja. Dok se zatvoreni sustav držanja uglavnom koristi u intenzivnoj proizvodnji svinja s ciljem maksimalnog skraćivanja proizvodnih faza u proizvodnom ciklusu, otvoreni sustav držanja svinja karakterističan je za ekstenzivniju proizvodnju. U ekstenzivnoj proizvodnji u prošlosti su se sve kategorije svinja držale na otvorenom, a danas, kad govorimo o držanju svinja na otvorenom, najčešće mislimo na lokalne ili autohtone pasmine svinja.

Koze odlikuje visok stupanj prilagodljivosti na različite okolišne uvjete, pa se danas uzgajaju u svim klimatskim zonama; od semiaridnih savanskih područja do kišnih tropa. Jedina mjesta na kojima nije zastupljen značajniji broj koza jesu Artika i Antarktika. U pravilu, obitavaju tamo gdje ne može opstati niti jedna druga vrsta stoke. Od najstarijih vremena, sve do danas uzgajivači i stručnjaci nastoje stvoriti kozu koja će biti proizvodno najučinkovitija u određenim uvjetima okoliša. Određenim zahvatima mijenjaju se populacije životinja, da bi bile što prikladnije proizvodnji mlijeka, mesa, vlakna i kože. U nastavku priloga opisat će se najznačajnije svjetske pasmine, te dragocjene hrvatske izvorne pasmine koza.

Koze spadaju među prve pripitomljene vrste, koje su od davnina služile čovjeku dajući mu visokovrijedne proizvode (meso, mlijeko, kožu, vlakno, gnoj i dr.). Međutim, intenziviranjem i industrijalizacijom poljoprivrede, osobito stočarstva, sve se više počinju podcjenjivati i osporavati - često se napasuju na najlošijim pašnjacima i najnepristupačnijim terenima, daju im se ostaci hrane od konja, krava i ovaca, drže ih se u lošim i neprimjerenim nastambama i sl. U prvom nastavku priloga o kozama spomenut ćemo neke od prednosti držanja koza, povijesti kozarstva u Hrvatskoj i njegovog trenutnog stanja.

U Hrvatskoj se tradicionalno proizvodi veliki broj suhomesnatih proizvoda od svinjskog mesa. Slavonski specijaliteti kao što su slavonska šunka, slavonski kulen, kulenove seke, različite vrste kobasica, zatim pršuti od istarskog do dalmatinskog, pancete i razni drugi proizvodi, prepoznatljiv su znak hrvatske gastronomske ponude. Takva proizvodnja zahtijeva odgovarajuću sirovinu koja će osigurati dobru kakvoću krajnjeg proizvoda. Danas na tržištu svinja postoji veći broj pasmina, ali i sve više hibrida svinja, koji dodatno unose zbrku prilikom odabira tovnih svinja za preradu u suhomesnate proizvode.

Mužnja koza naoko izgleda jednostavna, ali nije. Početnik i koza prvojarkinja problematična su kombinacija. Obazrivosti, strpljenja nikad dosta. Mnogi su upravo radi neukosti pri mužnji odustali od držanja koza.

Pozivajući se na tradiciju, kod nas je nažalost zadržan vrlo nepogodan, nezdrav smještaj za koze. Higijenski uvjeti se ne poštuju, kao ni uvjeti za rad čovjeka. Kad se radi o manjem broju, koze su smještene u uglu nekog objekta za druge vrste životinja (obično goveda ili ovca, pa čak i uz svinje) ili se drže u zasebnim objektima koji su najčešće bez prozora i provjetravanja, često na dubokom blatu, prostorije su često bez ikakve opreme.

Uputu je donijelo Ministarstvo poljoprivrede - Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

U aktualnim uvjetima niske cijene mlijeka, uz istovremeno visoke troškove stočne hrane i goriva, mnoga obiteljska gospodarstva traže način kako povećati dohodak i na taj način preživjeti krizu. Prerada mlijeka u sir prilika je za dio poljoprivrednih gospodarstava da proširenjem djelatnosti na preradu pokušaju osigurati stabilniji dohodak.

Kasna jesen ili zima, vrijeme je kolinja čiji običaji se donekle razlikuju po pojedinim našim krajevima, ali gotovo posvuda se, tijekom ovog posla, isprepliće rad s druženjem, veseljem i uživanjem u najboljim specijalitetima od svježeg mesa i drugih dijelova. Znano je da u mnogim krajevima Lijepe Naše možemo naći posebno raznovrsna i bogata jela s mesom i načine njegove prerade.