Voćarstvo

U rasadniku Displantarium u Starom Petrovom Selu, proizvode se sadnice starih sorata jabuka koje najviše traže vikendaši, ali ima i primjera sadnje većih ekoloških nasada, jer su petrovača, bobovec, mašanka, slavonska srčika, ivanlija, grafenstein i druge stare sorte otpornije i manje zahtjevne od većine modernih sorata, ako se izuzmu nove selekcije otporne na bolesti.

Mnogi plantažni nasadi jabučastog i koštičavog voća, te neki vinogradarski položaji u središnjem i sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske značajno su ove sezone oštećeni niskim proljetnim temperaturama zabilježenim sredinom zadnje dekade travnja, pa berbe 2016. nije ni bilo! Kad zbog ekstremnih klimatskih uvjeta izostane rodnost voćaka, tada naknadno bilježimo jači vegetativni rast, krošnje su bujnije, manje prozračne, razvija se puno mladica, pa su uvjeti za razvoj različitih uzročnika bolesti još povoljniji nego u normalnim (rodnim) godinama. ​

Zahvaljujući raznolikosti svojih zemljišnih i klimatskih uvjeta, Republika Hrvatska obiluje autohtonim sortama i populacijama mnogih vrsta voćaka. One su do sada bile sporadično i nejednako istraživane, a mnogima od njih prijeti izumiranje zbog uništavanja staništa, osjetljivosti na bolesti i štetnike ili drugih razloga. Premda u posljednje vrijeme postoji povećani interes znanstveno-istraživačkih institucija za istraživanje genetskih izvora voćaka, to ni izdaleka nije dovoljno. Krajnje je vrijeme da se pokrene kontinuirani nacionalni program zaštite, istraživanja i oplemenjivanja ovog vrijednog genetskog materijala kako bismo ga ostavili u nasljeđe generacijama koje dolaze.

Žižula (lat. Zizyphus jujuba L.) je listopadna voćna vrsta, malo raširena u Hrvatskoj, uspijeva u obalnom području Dalmacije i Istre. Uglavnom se nalazi u kućnim vrtovima i parkovima kao pojedinačno stablo za dekorativne svrhe. Podrijetlom je iz Kine i poznata je već tisućama godina. Upotrebljavaju se i nazivi kineska datulja, kineska urma, a u narodu se mogu čuti i žižola, ćićindula, čičimak, cicindra, čičindarica i dr.

Općina Donji Kraljevec i Centar dr. Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljevca i ove godine pripremaju voćarski sajam namijenjen svim voćarima, struci i ljubiteljima voća.

Ova sorta, zbog obilne cvatnje svakog mjeseca i obilja plodova, zaslužuje mjesto u našem vrtu, okućnici ili, ako za njezin uzgoj nema temperaturnih uvjeta, u loncu ili sanduku u verandama ili u kućnim prostorijama. Zanimljivost i ljepota ovog limuna je što istovremeno na sebi ima bjelkastoružičaste cvjetove, zelene plodove i žute zrele plodove i to u vrijeme kad ostali limuni imaju samo zelene listove.

Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.

Voćarstvo, osobito uzgoj jabuka, vrlo je razvijeno u Hrvatskoj. Velik dio proizvođača koji su se odlučili baviti ekološkom proizvodnjom voća, bave se proizvodnjom lijeske, oraha ili nekih egzotičnijih kultura, kao goji bobice ili aronija, vjerujući kako kod tih kultura nema potrebe za zaštitom od ekonomski važnih štetnika, te da je uzgoj jednostavan. Praksa govori nešto sasvim drugo.

Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja sastavni je dio intenzivne voćarske proizvodnje koju karakterizira pojava manjeg broja vrsta štetnika u vrlo visokim populacijama. S druge strane, ekstenzivno voćarstvo u kojemu se ne koriste agrokemikalije karakterizira pojava većeg broja vrsta štetnika u nižim populacijama čiju prirodnu ravnotežu održavaju korisni kukci tzv. prirodni neprijatelji.

Na pitanje pretplatnika kojeg zanima kako od višnja (Maraske) napraviti vino i liker, odgovara naš stručni suradnik, doc. dr.sc. Marin Mihaljević Žulj. Plodovi višanja kao voćne kulture izuzetno su interesantni za preradu u mnoga alkoholna pića. Tradicionalno se već dugo u našim krajevima proizvode domaći likeri od višnja čija je proizvodnja najjednostavnija i zahtijeva najmanje prostora i vremena.

Ove je godine proljetni mraz potpuno uništio urod voća u mnogim područjima. Na voćkama pogođenim mrazom sva snaga rasta bit će usmjerena na mladice, jer nema plodova koji su veliki potrošač asimilata. To izaziva pojačanu bujnost i zasjenjenost krošnje i pogoduje širenju gljivičnih bolesti, koje se ove godine zbog obilja vlage ionako pojačano razvijaju.

Voćari moraju mijenjati strategiju proizvodnje u voćnjacima koji su teško oštećeni mrazom kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Kakva bi strategija proizvodnje sada bila primjerena?

Zbog mraza koji je u mnogim krajevima Hrvatske „pobrao voće“ krajem travnja, u velikom broju voćnjaka izostat će urod, no zaštita voćaka mora se i dalje obavljati, kako bi se spriječila daljnja šteta. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Treba voditi računa o obradi tla i zaštiti od bolesti i štetnika, uz neizostavne troškove, ali se zaštita ne smije zanemariti i previše reducirati zbog racionalnosti, jer ovisno o vremenskim prilikama, ako napadi bolesti budu veliki, javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.

Pretplatnik posjeduje mali voćnjak blizu planine Ivančica na oko 500 m nadmorske visine sa starim sortama jabuka (božićnice i mušancika). U srpnju i kolovozu već počinje otpadati lišće na jabukama, suši se, a plodovi su mali i smežurani. Ako koji plod ostane, nema dobar okus i ne dozrije. Posušeno lišće izgleda kao da je spaljeno, a do jeseni stabla nemaju niti jedan list. Navedeno se dogodilo protekle dvije godine. Jabuke nije tretirao, a cijepljene su 1955. na divlju jabuku. Također ga zanima postoje li kakvi zamjenski dostupni preparati koje može kupiti bez položenog tečaja o upotrebi pesticida?

Prorjeđivanje plodova je iznimno važna pomotehnička mjera u voćarstvu. Osim što izravno utječemo na regulaciju između rasta i rodnosti, prorjeđivanjem dobivamo krupnije i ljepše, te bolje obojane plodove koji postižu znatno bolju cijenu na tržištu.

Iz tvrtke Pro-eco d.o.o. dolaze dobre vijesti za sve poljoprivredne proizvođače koji nisu položili ispit za sigurno rukovanje pesticidima. Naime, insekticid NeemAzal® TS, osim u kategoriji profesionalne namjene, od travnja 2016. ima i dozvolu u amaterskoj primjeni i to u pakiranju od 100 mililitara i od 1 litre.