Zaštita bilja

U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) ekonomski je važan štetnik kukuruza, najznačajnije gospodarske kulture u Hrvatskoj. Ekonomske štete posljednjih godina redovita su pojava, ali se u svim našim uzgojnim područjima ne pojavljuju u jednakom intenzitetu. Podravina i sjevero-zapadna hrvatska područja su gdje se štetnost zlatice češće bilježi. Razloga za to ima više, a jedan od njih je taj da je zastupljenost ponovljene sjetve kukuruza veća, jer su gospodarstva mahom orijentirana na stočarsku proizvodnju kojoj je baza velika potrošnja merkantilnog i silažnog kukuruza.

Dolaskom jeseni i zime, vegetacija je ušla u razdoblje mirovanja. Svaki organizam prilagođava se zimskom razdoblju na različit način, a zajedno s biljkama, prezimit će mnogi uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi. Nakon prezimljenja, u sljedećoj vegetacijskoj sezoni ponovno će započeti njihov razvoj, pri čemu će uzrokovati manje ili veće štete na kulturnim biljkama.

Znanstvena istraživanja s početka 1890-tih godina o prirodi mozaika duhana smatraju se početkom razvoja biljne virologije, te je proteklih stotinjak godina opisano 1.000 različitih vrsta virusa koji inficiraju biljke. Unatoč tome što su viroze u odnosu na gljivice i bakterije manje proširene, globalizacijom i širenjem međunarodnih političkih i gospodarskih integracija postaju sve značajnije zbog šteta koje nanose biljnoj proizvodnji.

Osim drvotočaca, među značajnije vrste gusjenica koje oštećuju drvo jabuka ubrajamo i one iz porodice staklokrilaca (Sesiidae). Ova skupina obuhvaća u svijetu opisanih 1.000 vrsta leptira nešto većega tijela i stakleno-prozirnih krila s obrubljenim rubovima (otuda ime). Osim jabuke, od njihovih su gusjenica najviše ugroženi crveni i crni ribiz, ogrozd i malina.

Azijska strizibuba je kukac koji pričinjava velike štete na brojnim vrstama bjelogoričnog drveća i grmlja koje rastu u šumama, parkovima, voćnjacima i vrtovima. U Europi ovaj kukac ima karantenski status, a unesen je iz azijskih zemalja trgovinom sadnica drvenastog bilja i drvenim materijalom za pakiranje. O samom štetniku više smo pisali ove godine u broju 20 Gospodarskog lista.

S obzirom da se u nekim časopisima i portalima društvenih mreža, učestalo piše o gigantskoj šapiki, novopridošloj, po ljudsko zdravlje vrlo opasnoj biljnoj vrsti, naš stručni suradnik, prof. dr.sc. Zvonimir Ostojić, sa Zavoda za herbologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, donosi detaljan opis, raširenost, opasnost po zdravlje i mjere suzbijanja ove štetne vrste, kako bi na vrijeme upozorili na njezinu potencijalnu opasnost.

Iako Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), prema službenim podacima sredinom prvog desetljeća u novom mileniju povrće se za tržište u svježem stanju uzgajalo na nešto više od 470 ha. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i vlažnosti zraka - uzročnici biljnih bolesti, te štetni organizmi životinjskog podrijetla. Pojedinih sezona njihova pojava može potpuno onemogućiti uspješan uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Važno ih je na vrijeme prepoznati i poduzeti dovoljno učinkovite kemijske ili biološke mjere zaštite.

Štetni kukci hranidbom smanjuju težinu uskladištenih proizvoda i njihovu kvalitetu. Na smanjenje kvalitete utječu već samom prisutnošću, te izlučevinama. Mogu uzrokovati kemijske promjene proizvoda, smanjuju klijavosti sjemena. Jače zaraženi proizvodi zbog prisutnosti kukaca se zagrijavaju ili se u njima povisuje vlaga, čime se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj gljivica i mikroorganizama, a proizvodi dobivaju loš izgled i miris. Neki štetnici mogu uzrokovati alergije, pri rukovanju zaraženom robom, a drugi mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti na ljude i domaće životinje.

Na upit pretplatnika koji ima velikih problema sa zakorovljenim travnjakom, te nezna o kojem je korovu riječ i kako ga suzbiti , odgovara prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić sa Zavoda za herbologiju, Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja radi provedbe izobrazbe profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika za stjecanje odgovarajućeg znanja o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida, sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/2012).

Koštičave voćke nisu toliko osjetljive na bolesti i štetnike i zahtijevaju puno manji broj tretiranja zaštitnim sredstvima od primjerice, jabuke, no vrlo su zahtjevne u pogledu tla i klime. Manje zahtjevna voćna vrsta je šljiva i to je razlog što je najzastupljenija koštičava voćka.

Na pitanje pretplatnika iz okolice Aljmaša čime prskati vinograd nakon pojave pepelnice u zadnjim zaštitama, odgovara naš stručni suradnik, mr. sc. Milorad Šubić.

Karantenska bakterija Ralstonia solanacearum – uzročnik je smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice. Nazočnost ove bakterije nije potvrđena u Hrvatskoj, no prisutna je u zemljama EPPO regije, a za nas su važne države Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Španjolska, Engleska, Cipar i Egipat. Budući da iz većine navedenih zemalja uvozimo krumpir, ulaskom ove bakterijske bolesti nastale bi značajne štete, ne samo na krumpiru već i na rajčici i nekim drugim kulturama.

Virusne bolesti agruma su, bez sumnje, najteže bolesti koje ne samo što umanjuju rodnost, nego skraćuju i vijek trajanja stabala. Po negativnom učinku razlikuju se manje opasne bolesti, pa do potpuno destruktivnih kao što je, primjerice, Tristeza. Kako se ove bolesti ne mogu liječiti sredstvima za zaštitu bilja, jedina mjera zaštite je preventivna.

Vrtno cvijeće koje cvate cijelo ljeto, zvane ljetnice, uzgajamo najčešće na balkonima ili terasama Među najpopularnijim ljetnicama to su svakako viseće i uspravne ili zonalne pelargonije, petunije, viseće petunije surfinije, milion bells i dr., karanfili, verbene, begonije, fuksije, vodenike, bacope i još mnoge druge manje popularne vrste.