Zaštita bilja

Pred nama je sjetva najvažnije poljoprivredne kulture u Hrvatskoj. U ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kukuruz dominira s uzgojem na ukupnoj površini od 300.000 - 350.000 ha! Tehnologija proizvodnje kukuruza zahtijeva poznavanje svih faktora koji određuju proizvodnju uključujući poznavanje tipa tla, utjecaj gnojidbe, mjere njege, te zaštitu od štetnika, bolesti i korova.

Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.

U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) ekonomski je važan štetnik kukuruza, najznačajnije gospodarske kulture u Hrvatskoj. Ekonomske štete posljednjih godina redovita su pojava, ali se u svim našim uzgojnim područjima ne pojavljuju u jednakom intenzitetu. Podravina i sjevero-zapadna hrvatska područja su gdje se štetnost zlatice češće bilježi. Razloga za to ima više, a jedan od njih je taj da je zastupljenost ponovljene sjetve kukuruza veća, jer su gospodarstva mahom orijentirana na stočarsku proizvodnju kojoj je baza velika potrošnja merkantilnog i silažnog kukuruza.

Dolaskom jeseni i zime, vegetacija je ušla u razdoblje mirovanja. Svaki organizam prilagođava se zimskom razdoblju na različit način, a zajedno s biljkama, prezimit će mnogi uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi. Nakon prezimljenja, u sljedećoj vegetacijskoj sezoni ponovno će započeti njihov razvoj, pri čemu će uzrokovati manje ili veće štete na kulturnim biljkama.

Znanstvena istraživanja s početka 1890-tih godina o prirodi mozaika duhana smatraju se početkom razvoja biljne virologije, te je proteklih stotinjak godina opisano 1.000 različitih vrsta virusa koji inficiraju biljke. Unatoč tome što su viroze u odnosu na gljivice i bakterije manje proširene, globalizacijom i širenjem međunarodnih političkih i gospodarskih integracija postaju sve značajnije zbog šteta koje nanose biljnoj proizvodnji.

Osim drvotočaca, među značajnije vrste gusjenica koje oštećuju drvo jabuka ubrajamo i one iz porodice staklokrilaca (Sesiidae). Ova skupina obuhvaća u svijetu opisanih 1.000 vrsta leptira nešto većega tijela i stakleno-prozirnih krila s obrubljenim rubovima (otuda ime). Osim jabuke, od njihovih su gusjenica najviše ugroženi crveni i crni ribiz, ogrozd i malina.

Azijska strizibuba je kukac koji pričinjava velike štete na brojnim vrstama bjelogoričnog drveća i grmlja koje rastu u šumama, parkovima, voćnjacima i vrtovima. U Europi ovaj kukac ima karantenski status, a unesen je iz azijskih zemalja trgovinom sadnica drvenastog bilja i drvenim materijalom za pakiranje. O samom štetniku više smo pisali ove godine u broju 20 Gospodarskog lista.

S obzirom da se u nekim časopisima i portalima društvenih mreža, učestalo piše o gigantskoj šapiki, novopridošloj, po ljudsko zdravlje vrlo opasnoj biljnoj vrsti, naš stručni suradnik, prof. dr.sc. Zvonimir Ostojić, sa Zavoda za herbologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, donosi detaljan opis, raširenost, opasnost po zdravlje i mjere suzbijanja ove štetne vrste, kako bi na vrijeme upozorili na njezinu potencijalnu opasnost.

Iako Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), prema službenim podacima sredinom prvog desetljeća u novom mileniju povrće se za tržište u svježem stanju uzgajalo na nešto više od 470 ha. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i vlažnosti zraka - uzročnici biljnih bolesti, te štetni organizmi životinjskog podrijetla. Pojedinih sezona njihova pojava može potpuno onemogućiti uspješan uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Važno ih je na vrijeme prepoznati i poduzeti dovoljno učinkovite kemijske ili biološke mjere zaštite.

Štetni kukci hranidbom smanjuju težinu uskladištenih proizvoda i njihovu kvalitetu. Na smanjenje kvalitete utječu već samom prisutnošću, te izlučevinama. Mogu uzrokovati kemijske promjene proizvoda, smanjuju klijavosti sjemena. Jače zaraženi proizvodi zbog prisutnosti kukaca se zagrijavaju ili se u njima povisuje vlaga, čime se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj gljivica i mikroorganizama, a proizvodi dobivaju loš izgled i miris. Neki štetnici mogu uzrokovati alergije, pri rukovanju zaraženom robom, a drugi mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti na ljude i domaće životinje.

Na upit pretplatnika koji ima velikih problema sa zakorovljenim travnjakom, te nezna o kojem je korovu riječ i kako ga suzbiti , odgovara prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić sa Zavoda za herbologiju, Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja radi provedbe izobrazbe profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika za stjecanje odgovarajućeg znanja o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida, sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/2012).

Koštičave voćke nisu toliko osjetljive na bolesti i štetnike i zahtijevaju puno manji broj tretiranja zaštitnim sredstvima od primjerice, jabuke, no vrlo su zahtjevne u pogledu tla i klime. Manje zahtjevna voćna vrsta je šljiva i to je razlog što je najzastupljenija koštičava voćka.

Na pitanje pretplatnika iz okolice Aljmaša čime prskati vinograd nakon pojave pepelnice u zadnjim zaštitama, odgovara naš stručni suradnik, mr. sc. Milorad Šubić.

Karantenska bakterija Ralstonia solanacearum – uzročnik je smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice. Nazočnost ove bakterije nije potvrđena u Hrvatskoj, no prisutna je u zemljama EPPO regije, a za nas su važne države Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Španjolska, Engleska, Cipar i Egipat. Budući da iz većine navedenih zemalja uvozimo krumpir, ulaskom ove bakterijske bolesti nastale bi značajne štete, ne samo na krumpiru već i na rajčici i nekim drugim kulturama.