Zaštita bilja

Aronija je biljka iz porodice ruža, porijeklom iz Kanade i istočnih država SAD-a, a posljednjih godina postaje sve popularnija i u Hrvatskoj zbog svojih ljekovitih svojstava, ali i zbog jednostavnog uzgoja. Potencijalnim uzgajivačima predstavljena je kao otporna i prilagodljiva biljka, bez posebnih zahtjeva prema tlu, pogodna za ekološki uzgoj. Smatra se da je upravo zbog visokog sadržaja polifenola otporna na bolesti i neatraktivna štetnicima. No, možemo li aroniju uistinu smatrati biljkom koju ne napadaju štetnici?

Suvremeni uzgoj jabuke u trendu svjetske globalizacije prati uzgoj relativno malog broja sorata (klonova) svrstanih prema promjeru i izgledu plodova u dvije osnovne skupine: sitno-plodne i izdužene sorte (npr. gala, zlatni delišes, braeburn, pinova), te debelo-plodne i okrugle sorte (npr. jonagold, idared, mutsu, fuji).

Krumpirovi buhači, (Epitrix cucumeris, Epitrix similaris i Epitrix tuberis,) štetnici su sjevernoameričkog porijekla, koji uzrokuju štete na biljnim vrstama iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Odrasli oblici krumpirovih buhača hrane se na lišću, a ličinke na korijenju ili gomoljima. Poznato je da Epitrix cucumeris i Epitrix tuberis preferiraju krumpir, iako se u slučaju njegove odsutnosti, mogu hraniti i na drugim domaćinima koji ne pripadaju porodici pomoćnica (kupusu, krastavcima, salati, biljnim vrstama rodova Beta i Phaseolus, te različitim korovima).

Na rodnost, ali i kvalitetu uroda uvelike utječu različiti štetni organizmi, koje sve zajedno nazivamo štetočinjama. Skupinu štetočinja životinjskog podrijetla naziva se štetnicima, u koje se ubrajaju štetni kukci, grinje, glodavci, nematode ili oblići, puževi, glodavci, ptice i drugi. Osim štetnika, štete mogu načiniti i korovi, te uzročnici biljnih bolesti – najčešće gljivice, ali i bakterije, virusi i drugi uzročnici bolesti.

Suzbijanje korova opća je potreba i čovjek je provodi još otkad je organizirano počeo kultivirati bilje. Ipak, od oko 350000 biljnih vrsta koliko poznajemo, samo njih 250 nanose čovječanstvu ekonomski značajnije štete. Te vrste (korovi) imaju određena svojstva koje ih stavljaju u povoljniji položaj pred drugim vrstama. Unatoč sve češće isticanih ekoloških nedostataka, kemijske mjere suzbijanja korova, odnosno primjena herbicida, još uvijek je najčešći način suzbijanja. Dobro poznavanje fizikalno-kemijskih i bioloških svojstava herbicida omogućuje pravilnu primjenu, odnosno omogućuje postizanje cilja, uz što manji negativan učinak na okoliš.

Busanje strnih žitarica predstavlja formiranje biljaka pšenice iz čvorova busanja, podzemno grananje stabljike i stvaranje izdanaka, pa govorimo o najosjetljivijoj fazi razvoja u kojoj su strne žitraice posebno osjetljive na prisutnost korova. Busanje započinje u jesen, pa i mjere suzbijanja korova započinju primjenom herbicida u jesenskom roku.

Zakonom o održivoj uporabi pesticida, objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 14/14 uređuje se Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida, sustav izobrazbe profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika, sustav distribucije i prodaje pesticida, rukovanje pesticidima, skladištenje i postupanje s ambalažom pesticida i ostacima u ambalaži, vođenje zbirki podataka i vođenje evidencija, uporaba i redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida.

Slično ranijim sezonama, početak zime 2013./2014. iznadprosječno je topao, a tek u zadnjem siječanjskom tjednu temperature zraka su značajno u “minusu”. Na zimskim pupovima bresaka je već krajem protekle i početkom ove godine bio vidljiv razvojni stadij B, odnosno početak bubrenja pupova, pa u narednom razdoblju treba planirati i provoditi prve usmjerene zaštite.

Češnjak ili bijeli luk, proizvodi se na cijelom području naše države, ali uglavnom na malim površinama za vlastite potrebe i lokalna tržišta. Zrioba lukovica zahtjeva suho i toplo vrijeme, jer ako u to vrijeme padaju obilne oborine pucaju vanjski ovojni listovi, pa lukovica poprimi sivu boju od saprofitskih gljivica. Stoga se tradicionalno uzgaja u mediteranskom području u kraškim poljima, gdje se zimi ne zadržava voda.

Fitopatogene gljive roda Monilinia uzročnici su bolesti koje su zbog svoje raširenosti dobro poznate svim proizvođačima koštičavog i jezgričavog voća u Hrvatskoj i u svijetu. Međutim, štete koje nastaju uslijed zaraze Monilinia vrstama na jezgričavom voću od puno su manjeg značaja od onih na koštičavom.

Koji herbicid koristiti prije, a koji nakon nicanja češnjaka, pita pretplatnik i navodi da mu najveće teškoće stvara pirika. Odgovara naš stručni suradnik prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić.

Jabuku ubrajamo u najzahtjevniju voćnu vrstu zbog većeg broja neželjenih organizama koji u potpunosti mogu uništiti urode suvremenih sorata i klonova u plantažnom uzgoju. Uz različite vrste lisnih uši i uzročnike “crvljivosti” plodova, u takvim se nasadima svake godine pojavljuju i fitofagne (štetne) grinje.

Većina bolesti na voćkama suzbija se od ranog proljeća i zatim tijekom vegetacije, no za neke je bolesti neophodno i tretiranje ujesen u doba opadanja lišća. Kod koštičavih voćaka to su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća i kovrčavost lišća breskve, a kod jezgričavog voća rak kore kod jabuke i kruške, bakterijska palež jezgričavog voća i bakterijski rak kruške.

Tijekom ove godine na većem broju parcela u čitavoj Hrvatskoj zabilježena je pojava prašne krastavosti koju uzrokuje gljiva Spongospora subterranea, a općenito se smatra rjeđom bolesti u odnosu na običnu krastavost, čiji je uzročnik bakterija Actinomyces scabies.

U proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača, lišće i glave tijekom ljeta osobito su napadnute od većeg broja štetnih životinjskih organizama, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači, kupusna brašnena lisna uš, kupusne stjenice ili ciganke, duhanov trips i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca, kupusnog moljca, te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica.

Na karanfilima i gerberima je opisano više od 40 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih bolesti ili mikoza od kojih desetak ima ekonomski značaj u intenzivnom uzgoju.