Zaštita bilja

Slično ranijim sezonama, početak zime 2013./2014. iznadprosječno je topao, a tek u zadnjem siječanjskom tjednu temperature zraka su značajno u “minusu”. Na zimskim pupovima bresaka je već krajem protekle i početkom ove godine bio vidljiv razvojni stadij B, odnosno početak bubrenja pupova, pa u narednom razdoblju treba planirati i provoditi prve usmjerene zaštite.

Češnjak ili bijeli luk, proizvodi se na cijelom području naše države, ali uglavnom na malim površinama za vlastite potrebe i lokalna tržišta. Zrioba lukovica zahtjeva suho i toplo vrijeme, jer ako u to vrijeme padaju obilne oborine pucaju vanjski ovojni listovi, pa lukovica poprimi sivu boju od saprofitskih gljivica. Stoga se tradicionalno uzgaja u mediteranskom području u kraškim poljima, gdje se zimi ne zadržava voda.

Fitopatogene gljive roda Monilinia uzročnici su bolesti koje su zbog svoje raširenosti dobro poznate svim proizvođačima koštičavog i jezgričavog voća u Hrvatskoj i u svijetu. Međutim, štete koje nastaju uslijed zaraze Monilinia vrstama na jezgričavom voću od puno su manjeg značaja od onih na koštičavom.

Koji herbicid koristiti prije, a koji nakon nicanja češnjaka, pita pretplatnik i navodi da mu najveće teškoće stvara pirika. Odgovara naš stručni suradnik prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić.

Jabuku ubrajamo u najzahtjevniju voćnu vrstu zbog većeg broja neželjenih organizama koji u potpunosti mogu uništiti urode suvremenih sorata i klonova u plantažnom uzgoju. Uz različite vrste lisnih uši i uzročnike “crvljivosti” plodova, u takvim se nasadima svake godine pojavljuju i fitofagne (štetne) grinje.

Većina bolesti na voćkama suzbija se od ranog proljeća i zatim tijekom vegetacije, no za neke je bolesti neophodno i tretiranje ujesen u doba opadanja lišća. Kod koštičavih voćaka to su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća i kovrčavost lišća breskve, a kod jezgričavog voća rak kore kod jabuke i kruške, bakterijska palež jezgričavog voća i bakterijski rak kruške.

Tijekom ove godine na većem broju parcela u čitavoj Hrvatskoj zabilježena je pojava prašne krastavosti koju uzrokuje gljiva Spongospora subterranea, a općenito se smatra rjeđom bolesti u odnosu na običnu krastavost, čiji je uzročnik bakterija Actinomyces scabies.

U proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača, lišće i glave tijekom ljeta osobito su napadnute od većeg broja štetnih životinjskih organizama, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači, kupusna brašnena lisna uš, kupusne stjenice ili ciganke, duhanov trips i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca, kupusnog moljca, te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica.

Na karanfilima i gerberima je opisano više od 40 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih bolesti ili mikoza od kojih desetak ima ekonomski značaj u intenzivnom uzgoju.

Vrlo brojna skupina štetnih insekata su lisne uši koje napadaju gotovo sve vrste kulturnog bilja, a među njima i brojne ukrasne biljke na otvorenom i u zaštićenom prostoru, na gredicama u vrtu ili proizvodnim nasadima i veliki broj lončanica. Njihove zaraze započinju već rano u proljeće, a traju ovisno o klimatskim prilikama pojedinih godina do početka a ponekad i kraja listopada.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska je ugradila europske fitosanitarne propise u svoje zakone i provedbene propise, a usporedno je počela primjena tih propisa u praksi. U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.- 2009. godine značajno prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo, s pravnom stečevinom Europske Unije. Kako bi ubuduće bez sankcija obavljala svoju osnovnu djelatnost, poljoprivredna obiteljska gospodarstva moraju biti upoznata i pridržavati se najvažnijih odredaba dva temeljna propisa: Zakona o biljnom zdravstvu (75/05) i Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05), koji s brojnim pratećim Pravilnicima reguliraju mnogobrojne poslove uz premještanje bilja i njihovu zaštitu od štetnih organizama.

Mnogi će nabaviti ove lijepe cvjetnice, za ukras svog okoliša, ali umjesto da napreduju, rast biljaka postaje zaustavljen. Još tijekom proljeća kad nastupe vrućine, one se suše i osuše, usprkos zalijevanju. Radi se o bakteriozi (Xanthomonas) koja podjednako napada viseće i uspravne pelargonije.

Na pitanja pretplatnika, koji se žale na veliku najezdu puževa ovog kišnog proljeća, i pita kako se riješiti tih napasnika, odgovara naša stručna suradnica mr. Chiara Pagliarini.

U integriranoj se proizvodnji nastoji poticati biološka raznolikost, a za razliku od ekološke proizvodnje dopušteno je korištenje pripravaka kemijskog podrijetla, ali samo onih za koje je dokazano da nemaju negativan utjecaj na prirodno prisutne korisne organizme – prirodne neprijatelje štetnih organizama.

Zahvaljujući novim znanstvenim dostignućima u selekciji podloga, suvremenim sortama, te uvođenjem novih tehnologija u uzgoju (posebno prikladnih uzgojnih oblika), trešnja nakon dugotrajne stagnacije i/ili nazadovanja postaje zadnjih desetak godina jedna od najrentabilnijih voćnih vrsta. Tome pogoduje spoznaja da su plodovi trešnje rano i kvalitetno voće koje na tržištu postiže visoke prodajne cijene.

Vinogradarska je proizvodnja jedna od najvažnijih poljoprivrednih djelatnosti na našem području. Suočeni s brojnim čimbenicima koji tu proizvodnju ugrožavaju, proizvođači nastoje odabrati najbolji i najkvalitetniji pristup tehnologiji proizvodnje i zaštiti vinove loze. Kvalitetan rast i razvoj loze, i na kraju kvalitetnu proizvodnju vina, u najvećoj mjeri ugrožavaju bolesti, štetnici i korovi.