Zaštita bilja

Zadnjih godina u Hrvatskoj se počinje s intenzivnijim uzgojem borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i u okolici Zagreba, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljniji uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Kao i na drugim kultiviranim biljkama tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr.

U Hrvatskoj su strne žitarice po površini druga kultura po važnosti. Najznačajnije vrste strnih žitarica koje se uzgajaju u Hrvatskoj su pšenica i ječam, a manje značajne su zob, raž i pšenoraž (tritikale). Glavna podjela prema vremenu sjetve i dužini vegetacije je na ozime i jare. Ozime imaju veći značaj jer zauzimaju veće površine i daju veće prinose. Siju se u jesen, te prezimljuju u fazi od nicanja do busanja.

U prošlom broju objavili smo prvi dio osvrta na Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida objavljen u Narodnim novinama broj 142/12. U ovom broju donosimo uvjete i propise za prodaju sredstava za zaštitu bilja koji se odnose na sve one koji rade sa sredstvima za zaštitu bilja.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Zbog velikog zanimanja koje je izazvao Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida objavljen u Narodnim novinama br. 142 od 19. prosinca 2012. godine, u dva nastavka donosimo širi osvrt na odredbe i propise koji se odnose na sve one koji rade sa sredstvima za zaštitu bilja.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

U članku objavljenom u prošlom broju dali smo prikaz o načinu postizanja proširenja dozvola sredstava za zaštitu bilja (SZB) za male kulture i male namjene. Izraz male kulture odnosi se na one kulture od manje gospodarske važnosti, a male namjene označava primjenu nekog SZB za suzbijanje nekog štetnog organizma koji nije od nekog većeg značaja na velikim kulturama.

Odjel sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u svibnju 2010. g. izdao je naputak za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za proširenje primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene, odnosno koristiti ćemo kratki engleski termin „minor uses“. Cilj naputka treba pomoći udrugama proizvođača bilja i biljnih proizvoda u pripremi i podnošenju zahtjeva za dozvolu za proširenje primjene/male kulture i male namjene.

Ciklama je uz božićnu zvijezdu najtraženija zimska cvjetnica, čija cvatnja započinje od rane jeseni, traje cijelu zimu sve do proljeća. Na tržište dolazi kada i božićna zvijezda ili kasnije, neposredno nakon božićnih i novogodišnjih praznika, kada je uspješno zamjenjuje. To je sobna lončanica vrlo osjetljiva na uvjete prostorije u koju je smještena. Vrlo je osjetljiva na visoku temperaturu, a osobito na nisku relativnu vlagu zraka u prostorijama s centralnim grijanjem.

Sredstva za zaštitu bilja (kemijski sintetizirana, biotehnička i biološka) redovito se koriste u biljnoj proizvodnji. Iako su prema otrovnosti lako usporediva s lijekovima koji se koriste u medicini, sredstva za zaštitu bilja (ako nisu u prvoj skupini otrovnosti) dostupna su svim punoljetnim osobama. Primjena i distribucija lijekova strogo je nadzirana od liječnika opće prakse, često i specijalista, a posljednju kontrolu izdavanja i preporuku za primjenu daju diplomirani farmakolozi.

Razvoj tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i obaveze poljoprivrednika ubuduće će ići u smjeru popravljanja svega što se poremetilo uplitanjem ljudi u prirodu. Kako poljoprivrednici mogu utjecati na ponovno uspostavljanje ekološke ravnoteže i istovremeno uspješno proizvoditi?

Plamenjača je jedna od najstarije opisanih, najčešćih i najštetnijih bolesti koja napada sve tipove salate pri uzgoju u polju i zaštićenom prostoru. Uzročnik bolesti parazitira na približno 230 biljaka i ima veći broj formi prilagođenih tako velikom krugu domaćina.

Pojava vinske mušice Drosophila melanogaster je već dugi niz godina dobro poznata svim vinogradarima i vinarima, ali krajem 2010. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii).

S globalnim klimatskim promjenama čije neželjene posljedice sve više primjećujemo od početka novog tisućljeća, u vinogradima bilježimo pojačanu štetnost tri osnovne kategorije nametnika: pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator), lozinih grinja šiškarica (Calepitrimerus i Eryophies), te infektivnih žutica ili fitoplazmi.

Ne tako davno duhanski štitasti moljac bio je poznat samo kao štetnik poljoprivrednih kultura u tropskom i suptropskom pojasu na pamuku, duhanu, rajčici, slatkom krumpiru i kasavi. Tijekom vremena postao je štetnik mnogih stakleničkih kultura od plodovitog povrća rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica i dr.