Zaštita bilja

Razvoj tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i obaveze poljoprivrednika ubuduće će ići u smjeru popravljanja svega što se poremetilo uplitanjem ljudi u prirodu. Kako poljoprivrednici mogu utjecati na ponovno uspostavljanje ekološke ravnoteže i istovremeno uspješno proizvoditi?

Plamenjača je jedna od najstarije opisanih, najčešćih i najštetnijih bolesti koja napada sve tipove salate pri uzgoju u polju i zaštićenom prostoru. Uzročnik bolesti parazitira na približno 230 biljaka i ima veći broj formi prilagođenih tako velikom krugu domaćina.

Pojava vinske mušice Drosophila melanogaster je već dugi niz godina dobro poznata svim vinogradarima i vinarima, ali krajem 2010. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii).

S globalnim klimatskim promjenama čije neželjene posljedice sve više primjećujemo od početka novog tisućljeća, u vinogradima bilježimo pojačanu štetnost tri osnovne kategorije nametnika: pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator), lozinih grinja šiškarica (Calepitrimerus i Eryophies), te infektivnih žutica ili fitoplazmi.

Ne tako davno duhanski štitasti moljac bio je poznat samo kao štetnik poljoprivrednih kultura u tropskom i suptropskom pojasu na pamuku, duhanu, rajčici, slatkom krumpiru i kasavi. Tijekom vremena postao je štetnik mnogih stakleničkih kultura od plodovitog povrća rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica i dr.

Pored uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), tijekom skladištenja jabuke najčešće se razvijaju još smeđa (Monilinia spp.) i gorka trulež plodova (Gleosporium spp., sin. Colletotrichum spp.). U vlažnim ljetima i mokrim rujanskim danima naknadna pojava skladišnih bolesti na slabije zaštićenim urodima je posebno velika. To znamo prema iskustvima uzgoja na krastavost otpornih sorata jabuka ili u ekološkim voćnim nasadima ili u manjim voćnjacima uz okućnice gdje su posađene moderne sorte.

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama pa su mnogi vlasnici često razočarani njihovim izgledom ako ne planiraju mjere zaštite.

Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimurske Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.

Premda je na jabuci opisano više od osamdesetak vrsta različitih uzročnika bolesti, ekonomski najštetnija i u svjetskim razmjerima najpoznatija je krastavost jabuke koja napada i kruške. Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) je najčešća gljivična bolest koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške.

Prije cvatnje vinove loze i neposredno nakon nje pogodni su uvjeti za razvoj plamenjače i pepelnice. Ukoliko zaštitimo nasad u ovom kritičnom razdoblju (u borbi protiv bolesti), možemo se nadati zdravom grožđu i obilnoj berbi u jesen. Zdravo grožđe je sigurno najvažniji čimbenik koji utječe na kvalitetu vina. Stoga se bolestima ne smije dati prilika da umanje Vaš trud i da smanje vrijednost Vašeg proizvoda.

Uspješan uzgoj jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze i više od 25 vrsta virusa i fitoplazmi. Učinkovite mjere usmjerene kemijske zaštite možemo provoditi samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korijena gotovo neizlječiva.

Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.

Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Uz korove, nematode, neželjene kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Preventivni pregledi na postojanje cista repine nematode, na površinama na kojima se planira sijati šećerna repa, obavljaju se kako bi se otklonili potencijalni gubici koji u slučaju zaraze postaju sve učestaliji i veći.

Pesticidi, odnosno sredstva za zaštitu bilja su pripravci (uglavnom kemijski, ali mogu biti i biološki) koji se koriste za zaštitu bilja od štetočinja – biljnih patogena ili bolesti, insekata, nematoda, grinja, korova, ptica i dr. Upotreba pesticida je možemo reći "nužno zlo" u današnjoj poljoprivredi. Gotovo je nemoguće i zamisliti današnju suvremenu poljoprivredu bez korištenja sredstava za zaštitu bilja. Potrebno je uvijek imati na umu da uporaba pesticida na neispravan način može uzrokovati i neke negativne pojave (onečišćenje okoliša, otrovanja i sl.), pa ih stoga treba koristiti samo onda kad je to uistinu nužno i uvijek u skladu s uputama.

U svjetskim razmjerima štete koje poljoprivrednoj proizvodnji unatoč poduzetim mjerama zaštite nanose neželjeni organizmi iznose 42% vrijednosti potencijalne proizvodnje. Procjenjuje se da bi bez mjera zaštite takvi gubici bili barem dvostruko veći.