Crvena djetelina je dvogodišnja do trogodišnja biljka i najraširenija je vrsta djeteline. Najbolje uspijeva u vlažnoj klimi na srednje teškim i blago kiselim tlima. Crvena djetelina daje vrlo kvalitetnu krmu, osobito bogatu bjelančevinama, mineralnim tvarima i vitaminima. U punoj godini rasta može dati čak četiri otkosa. Aleksandrijska i perzijska djetelina su jednogodišnje neprezimljujuća djeteline.
Perzijska djetelina je pogodna za silažu zbog izvrsnog prinosa zelene mase s visokim sadržajem bjelančevina. Značajna je i kao medonosna biljka te za zelenu gnojidbu.
Švedska ili križana djetelina je biljka hladnog i vlažnog podneblja. U usporedbi s crvenom i bijelom djetelinom, ima slabiju proizvodnu sposobnost i hranidbenu vrijednost. Švedska djetelina značajna je radi mogućnosti uzgoja na vlažnim, teškim tlima lošije kvalitete. Dobro podnosi niske temperature pa je pogodna za sjetvu i na višim staništima. Obično se ne sije u čistoj kulturi, već je sastavni dio travno-djetelinskih smjesa za sjetvu na teškim i vlažnim tlima.
Bijela djetelina je višegodišnja leguminoza s visokom krmnom vrijednosti koja se ne smanjuje niti nakon cvatnje. Zahtijeva puno svjetlosti za rast i razvoj, zbog čega je najraširenija na pašnjacima. Razlikujemo dva tipa bijele djeteline: ladino tip i obična bijela djetelina. Ladino tip (krupnolisna bijela djetelina) raste dva do četiri puta brže od obične bijele djeteline i manje je otporna na niske temperature. Bijela djetelina nije namijenjena sjetvi u čistoj kulturi, već se koristi u višegodišnjim pašnim i košno-pašnim smjesama.
Podzemna djetelina (Trifolium subterraneum) podnosi uzgoj na kiselim tlima slabe i umjerene plodnosti (pH raspon 4,5 do 8,2), no slabije se razvija na tlima loših vodozračnih odnosa. Brzorastuća je mahunarka koja se brzo razgrađuje, pa se vezani dušik brzo oslobađa i dostupan je glavnoj biljci. Ovisno o sorti dužina vegetacije može varirati od 85 do 130 dana. Formira gusti usjev koji u kratkom vremenu dobro prekriva tlo koji je u optimalnim uvjetima uzgoja sposoban vezati 70-200 kg/ha dušika. Proizvodnja biomase iznosi najmanje 3000 kg/ha, ali može ostvariti prinose od 7-8000 kg/ha biomase. Osim što je biraju korisni kukci, gusti sklop i alelopatski učinak na korove omogućuju smanjenje broja određenih korova bez uporabe herbicida. Podnosi mrazeve između -10 do -12°C, no na nižim temperaturama izmrzava.
Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum)jebrzorastuća jednogodišnja mahunarka koja može vezati velike količine dušika. Najbolje uspijeva na težim tlima. Za rast i razvoj potrebno joj je mnogo vlage i topline. Kod nas se sije kasno u proljeće kao glavni usjev ili kasnije kao postrni krmni usjev. Preporučuje se za sjetvu u smjesama s perzijskom djetelinom i talijanskim ljuljem. Među proteinskim vrstama koje se koriste za zelenu gnojidbu najmanje je otporna na niske temperature. Razvija se za nekih 60 dana, a na temperaturama od oko 16°C na kojima je fiksacija dušika najveća, može ga vezati u količini od 120-140 kg/ha. Manja dubina razvoja korijenovog sustava od 15-20 cm ograničavajući je faktor njenog uzgoja na pjeskovitim tlima i sušnim uvjetima. Preferira slabo alkalna, ilovasta tla. Teško se razvija u uvjetima nedostatka fosfora i bora.
Inkarnatka (Trifolium incarnatum) jednogodišnja je prezimljujuća djetelina. Hranjiva vrijednost inkarnatke je slabija od hranjive vrijednosti crvene djeteline, ali inkarnatka daje prvu zelenu masu u proljeće. Može se sijati u ljetno-jesenskom roku, prezimljuje i koristi se sljedećeg proljeća u ožujku i lipnju kao izvrsna stočna zelena hrana. Prednost joj je što je vrlo pogodna za uzgoj u kombinaciji s jednogodišnjim krmnim kulturama. Upotrebljava se za zelenu gnojidbu na siromašnim zemljištima u voćnjacima, vinogradima i sl. Može izdržati niske temperature do -10°C. Za uzgoj joj odgovaraju tla s pH 5,5-7,5. Norma sjetve iznosi 28-30 kg/ha, a se sije na dubinu od 2 cm.
Simbioza između bakterija i biljaka iz porodice mahunarki je manje ili više specifična. Pojedine vrste bakterija stvaraju simbiotske odnose samo s jednom ili s nekoliko vrsta leguminoza. Dušik fiksiran kroz korijenske nodule leguminoznih biljaka jeftiniji je, prirodniji i učinkovitiji u iskorištavanju od strane biljke domaćina.
Pročitajte još:
Mahunarke – proteinske kulture budućnosti
Uzgoj mahunarki – pozitivni učinci
Soja – višestruko iskoristiva kultura
Lucerna – kraljica krmnih kultura
Višestruka korist pokrovnih usjeva
mr. sc. Tatjana Međimurec
Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
