Ljekovito bilje i njegovi pripravci sve više privlače pažnju i bude zanimanje, a njihova je djelotvornost neupitna. Ljudska težnja za što kvalitetnijim i zdravijim životom te sprječavanje bolesti prirodnim pripravcima je došla na prvo mjesto. Tu su brojne biljke kao što je bosiljak, majčina dušica, paprena metvica, ružmarin, pa čak i peršin koje, osim ljekovitosti, posjeduju i ugodan miris, stoga se često uzgajaju u vrtovima ili na balkonima i koriste u kuhinji.

Sušiti se mora pravilno!

Zbog svega navednog u uvodnom dijelu, sušenje biljaka i za čaj je postalo vrlo važno i mora se izvoditi pravilno. Sušenje je jedan od najstarijih načina konzerviranja, odnosno prerade svježeg biljnog materijala. Za one koji koriste ljekovito bilje vrlo je važno znati kako pravilno sušiti da bi sačuvali sve korisne sastojke i miris. Sušenje definiramo kao tehnološki proces kojim se iz svježe sirovine uklanja veći dio vode kako bi se omogućilo daljnje dugotrajno čuvanje.

U domaćinstvima je bitno da se sušenje biljaka za čaj obavlja na sjenovitom i prozračnom mjestu, koje mora biti toplo da se vlaga što prije isuši.  Zato se sušenje izvodi tijekom toplijih mjeseci, a tada se i bere većina bilja. Životinje nikako ne smiju doći u kontakt s biljem pa na prozore prostorija u kojima se obavlja sušenje biljaka za čaj treba obavezno staviti zaštitne mreže.

Tijekom hladnijih dana sušenje se obavlja u grijanim prostorijama, a sušenje u pećnici je prejako pa ga se treba izbjegavati.  Bilje se rasprostre u tankom sloju na čistom papiru, na situ ili na gustoj mreži. Veliki se listovi suše pojedinačno, a cvjetne glavice nevena lakše je sušiti cijele. Kasnije se, prema potrebi, mogu skinuti latice. Tijekom sušenja potrebno je kontrolirati bilje i povremeno ga rastresti  te okrenuti da se bolje suši. Da bi se pravilno osušio korijen i podanak koji se obično vade krajem listopada i početkom studenog kad sadrže najveći postotak eteričnog ulja, potrebne su temperature od 50 do 60 °C. U to vrijeme prirodno je sušenje sporo i rizično jer se odvija u razdoblju kad su dnevne temperature niske. Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja odlučujuće je za kakvoću, odnosno sadržaj djelotvornih tvari.

Čajevi od ljekovitog bilja

Pročitajte još:

Kad brati ljekovito bilje?

Načini sušenja ljekovitog bilja

Programirane sušnice 

Sušenje smilja

Sušenje sljeza

Sušenje gospine trave

Sušenje paprene metvice

Sušenje stolisnika

Sušenje vrijeska i origana

Sušenje nevena 

Sušenje kadulje

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u svežnjevima

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u dehidratoru

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u pećnici

Čuvanje osušenog ljekovitog i aromatičnog bilja  

Prethodni članakLuk i češnjak – kakav im je trend proizvodnje u RH?
Sljedeći članakKoji su uzroci “crvljivosti plodova” jabučastog voća?
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.