Povodom Dana organske poljoprivrede u EU, koji se obilježava 23. rujna, u Bruxellesu je održana  dodjela nagrada za najbolje ekološke poljoprivrednike na razini EU –pod nazivom EU Organic Awards. Nagradu za najboljeg muškog ekološkog poljoprivrednika u Europskoj uniji, među ostalim kategorijama dobio je i hrvatski predstavnik David Pejić, direktor Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj.

Tvrtka Zrno nalazi se u Dubravi u Zagrebačkoj županiji. Tamo se na 22 hektara primjenom inovacija uzgaja oko 60 različitih poljoprivrednih kultura. Upravo Zrno posjeduje najveći ‘no-till’ (bez obrade tla) biointenzivni vrt u regiji. Ovo eko imanje usredotočeno je na energetsku samodostatnost, istraživanje i koncept ‘od polja do stola’.

Na imanju s 39 zaposlenika, prerađuje se i povrće u različite vrste prirodno fermentirane zimnice. Proizvodi se više od 10 vrsta kruha od kiselog tijesta, 20 vrsta slastica te gotova jela poput salata i sendviča. Svi proizvodi su ekološki certificirani, bez namirnica životinjskog podrijetla. Mogu se isprobati u prvom i jedinom hrvatskom certificiranom ekološkom restoranu Zrno bio bistrou u Zagrebu.

Tvrtka Zrno i njezin direktor David Pejić, kao dobitnik prestižne nagrade za najboljeg ekološkog proizvođača u EU, na najljepši način promovirali su i Hrvatsku. Stoga smo ga zamolili da podijeli svoje dojmove nakon primanja ovog priznanja u razgovoru za Gospodarski list.

  • Naravno da ćemo razgovor započeti s nagradom koju ste donijeli u Hrvatsku koja je zapravo priznanje za vaš rad i ideje. Kako i zašto ste se prijavili na ovo natjecanje. Što vama osobno znači to što ste proglašeni najboljim organskim proizvođačem u EU?

Svakako je velika čast i zadovoljstvo primiti navedenu nagradu. Osobno me ispunjava osjećaj ponosa na cjelokupni tim Zrna koji je zajedno sa mnom stvorio projekt i imanje vrijedno nagrađivanja. Prijave za natjecanje su bile još na proljeće. Motivacija za prijavu je bilo uvjerenje da smo kroz godine stvorili nešto jedinstveno i prepoznatljivo.

Davidu Pejiću i ostalim dobitnicima priznanje je uručio povjernik EK za poljoprivredu Janusz Wojciechowski
  • Eko imanje Zrno ponosi se činjenicom da je najstarije imanje s ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj. Kako je sve počelo i kako se razvijala ekološka proizvodnja na imanju do danas?

Zrno eko imanje osnovala je još 1988. godine gđa Zlata Nanić, pionirka ekološke poljoprivrede na ovim prostorima. Ona je bila bliska suradnica mojih roditelja u područjima edukacije o zdravim stilovima življenja. 2010. godine smo preuzeli Zrno i intenzivirali proizvodne procese. Već 2011. godine pokrenuta je proizvodnja kruha od kiselog tijesta. Zatim širenje asortimana slastica i sendviča, nove vrste prirodno fermentiranih prerađevina i brojni drugi proizvodi.

Od 2016. godine počeli smo nove projekte u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tamo danas uzgajamo 60-ak kultura na 22 hektara s fokusom na povrće. Kad navedenim aktivnostima pribrojimo i Zrno bio bistro, prvi i jedini certifirani ekološki restoran u Hrvatskoj, govorimo o više od 150 certificiranih ekoloških proizvoda.

Eko imanje Zrno

Regenerativna ekološka poljoprivreda

  • Nekad je ekološka proizvodnja bila skoro pa tabu tema. Kako je bilo baviti se ekološkom poljoprivredom prije 15-20 godina, za razliku od danas? Također, što je to regenerativna ekološka poljoprivreda koju prakticirate na imanju?

Tržište ekoloških proizvoda i svijest kupaca o važnosti navedenih je kroz zadnjih 15 – 20 godina snažno i kontinuirano rasla. Kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Ipak, rekao bih da ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj još uvijek prečesto biva opterećena raznim predrasudama. Čini se da, dok 90% kućanstva u zapadnim zemljama ima barem jedan ekološki proizvod u svojim kuhinjama, naše društvo još uvijek vodi debatu oko toga je li ekološka poljoprivreda moguća i poželjna. Mislim da je više razloga za to, uključujući povijesni nedostatak jasne politike i programa razvoja ekološke poljoprivrede. Ona je posljedično rezultirala značajnom dozom greenwashinga i nepovjerenja. No stvari se polako mijenjaju nabolje.

Greenwashing – engleski pojam koji označava umor od stalnih poruka zelenih korporacija koje pričaju o nadolazećoj globalnoj propasti. (op.ur.)

Što se tiče regenerativne ekološke poljoprivrede, riječ je o svojevrsnoj neslužbenoj „nadogradnji“ osnovne ekološke poljoprivrede, s još većim naglaskom na inovativne metode u domeni ponajviše poboljšanja kvalitete tla, odnosno obnavljanja i poboljšanja njegove plodnosti. U toj domeni, Zrno je 2018. godine započelo projekt najvećeg no-till/no-dig biointenzivnog vrta. U njemu inovativnim metodama na malim površinama uzgajamo povrće bez okretanja tla i mehanizirane obrade.

  • Klimatske promjene utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Upotreba fosilnih goriva i intenzivnog iskorištavanja prirodnih resursa i pretjerane ljudske aktivnosti, npr. i u konvencionalnoj poljoprivredi, koja je i sama dio uzroka onečišćenja naše planete, uzroci su sve učestalijih ekstremnih nepovoljnih vremenskih uvjeta. Jeste li na imanju imali većih šteta i kako rješavate problem s nepogodama?

Kao i svi, Zrno osjeti posljedice sve ekstremnijih vremenskih uvjeta uzrokovanih štetnim ljudskim utjecajem na okoliš. Kao ekološki poljoprivrednici, nastojimo na razini pomnog planiranja svake sezone, maksimalno predvidjeti ili barem biti spremni na različite izazove. Budući da ne koristimo „jednostavna“ rješenja konvencionalnih praksi poput pesticida, u planu uzgoja predviđamo različite potencijalne neuspjehe i diverzificiramo vlastitu proizvodnju kako bi svejedno ispunili ciljeve. Specifično vezano uz ovogodišnju sušu, veće posljedice smo uspjeli izbjeći pravovremenošću realizacije novog sustava navodnjavanja i akumulacija vode.

Akumulacija i navodnjavanje na imanju – lijevo đumbir
  • Neke od češćih predrasuda je da se u ekološkoj poljoprivredi ne može proizvoditi na većim površinama. Također i da je teško prodati poljoprivredne proizvode iz ekološke proizvodnje. Oni su skuplji, a i potrošači nisu uvijek uvjereni da su svi proizvodi doista „eko“. Je li problem u nadzoru, akreditiranim nadzornim tijelima, certifikatima, ili svijesti/educiranosti potrošača?


-Pitanje povjerenja na hrvatskom tržištu ekoproizvoda jest uistinu problematično i evidentno u raznim primjerima. Tržište se dobrim dijelom razvija samostalno zahvaljujući dostupnosti informacija i inicijativi samih potrošača da se informiraju. Svakako, Zrno nastoji svojim djelovanjem isto biti fokalna točka dobrih praksi, a i model ili demonstracijsko imanje koje otvoreno širi svoja iskustva i prakse. Generalno govoreći, mislim da će ambiciozni planovi razvoja ekološke poljoprivrede od strane EU, motivirati i naše institucije da igraju jasniju i snažniju ulogu u razvoju ekološkog pokreta i tržišta.

  • Zeleni plan, strategije Od polja do stola, i Bioraznolikost, obnovljivi izvori energije, sve je to dio održive poljoprivrede u EU. Hrvatska bi trebala također imati 25% udjela ekološke poljoprivrede (barem po poljoprivrednim površinama) do 2030.g. Kako vidite razvoj ekološke poljoprivrede u RH?

Razvoj ekološke poljoprivrede vidim kao veliku priliku za Hrvatsku da postojećoj snažnoj turističkoj djelatnosti, a sukladno svojoj veličini, pridoda eko poljoprivredu kao djelatnost visoke dodane vrijednosti. Po aspektu pozitivnog utjecaja na okoliš, ali i produktivnosti odnosno stvorenoj vrijednosti po m2 ili hektaru, smatram da je ekološka poljoprivreda logičan razvojni smjer Hrvatske. Ekološka poljoprivreda može dati model za preživljavanje i dugoročnu opstojnost malih poljoprivrednika.

  • Listopad je mjesec kad obilježavamo Dane hrane i 17. listopada Dan kruha. Vi uz uzgoj imate i preradu i proizvodnju gotovih proizvoda u vlastitoj pekarnici i slastičarnici, od kojih možemo posebno istaknuti vaš kruh, ali i kolače koji se mogu kušati u vašem restoranu?


Da, jedinstveni aspekt Zrna je upravo zaokruženost proizvodnog sustava, odnosno međuodnos proizvodnih pogona. Brojne kulture iz primarne proizvodnje, poput soje, kupusa, rajčice, čičoke, daikona i drugih prerađujemo u različite prerađevine ili poluproizvode za daljnje stadije proizvodnje. U kategoriji kruha, među najpopularnijim proizvodima je svakako naš certificirani ekološki bezglutenski kruh od kiselog tijesta, jedini takav u Hrvatskoj. Naša slastičarna ima cijeli asortiman tzv. „cafe“ slastica – muffina, tartova, sconeova i sl. dostupnih u bio&bio cafeima. No prijespomenuti restoran Zrno bio bistro, svakako je točka gdje je sinergija svih tipova proizvodnje Zrna na najvišoj razini. Iznimno nam je drago što gosti restorana to prepoznaju.

Uzgoj soje za tofu
Razni proizvodi s eko imanja Zrno

  • Iako još niste završili s berbom za ovu godinu, možete li dati zaključnu ocjenu kakva vam je bila 2022. godina. Također i koji su planovi za budućnost, možda neki novi proizvod?

Berbe su sad na najvišoj razini intenziteta. Bez obzira na različite izazove, zasad se čini da će sezona biti uspješna. U smislu razvojnih planova, trenutačno nam je fokus na projektiranju novih proizvodnih objekata. Oni će nam, po svojoj realizaciji, omogućiti niz novih proizvoda i poboljšanja.

Na kraju, sve koje zanima više o Eko imanju Zrno, možemo pozvati da poslušaju predavanje na seminaru „Hrvatsko povrće“. On će se održati 1. i 2. prosinca u Svetom Martinu na Muri, i saznati više o njihovoj proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako uzgojiti koprivu?
Sljedeći članakUlaganje u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.