Početak godine, kad još uvijek vladaju nepovoljne vremenske prilike pravo je vrijeme za obavljanje pripremnih radova u proizvodnji povrća. Ovdje se naravno ne misli na obradu i pripremu tla za sjetvu i sadnju nego na popravak ili kupovinu alata, nabavu sjemena, gnojiva sredstava za zaštitu bilja i drugog repromaterijala te naravno izradu plana korištenja povrtnjaka.
Za izradu plana korištenja tijekom godine potrebno je poznavati zahtjeve uzgajanih vrsta za klimom (temperatura, voda) i tlom (fizikalne i kemijske značajke, opskrbljenost hranivima), duljinu vegetacije odabrane sorte, mogućnost uzgoja u monokulturi ili potrebu za plodoredom itd. Uz dobro planiranje proizvodnje na istoj površini moguće je imati dvije, a ponekad čak i tri proizvodnje tijekom godine. Potrebno je naravno poznavati i tehnologiju proizvodnje odabranih vrsta povrća.
Dobar plan korištenja povrtnjaka može se napraviti temeljem poznavanja potrebne količine povrća za prehranu obitelji s određenim brojem članova. Poznato je kako za uravnoteženu i zdravu prehranu treba godišnje 80 do 100 kg raznovrsnog povrća (bez krumpira) po osobi. Iz navedenog proizlazi da je za čeveročlanu obitelj potrebno proizvesti oko 400 kg raznog povrća. Za to je potrebno oko 200 m2 površine.
Potrebe je moguće zadovoljiti i uzgojem na nešto manjoj površini, uz uvjet da se ista površina koristi za uzgoj dvije ili tri kulture i uz ostvarenje dobrih prinosa.
Priprema za sjetvu i sadnju
Sjetvu ili sadnju na otvorenom najbolje je obaviti na uzdignutu gredicu. Uzdignuta gredica predstavlja površinu koju je moguće obraditi bez gaženja tj. sa staza koje ju okružuju. Na uzdignutim gredicama lakše se postižu optimalni uvjeti u tlu, što dovodi do porasta prinosa po jedinici površine. Tlo na gredicama se brže zagrijava. To ih čini pogodnima za ranu proljetnu sjetvu (ako su povoljni uvjeti već u veljači ili početkom ožujka).
Također, lako se održava dobra struktura tla te kapacitet za vodu i zrak jer nema gaženja po gredicama. Prilikom formiranja gredica, u tlo se može unijeti kompost ili neko drugo organsko gnojivo. Time će se popraviti struktura tla, poboljšati procjeđivanje suvišne vode i povećati kapacitet zadržavanja biljnih hraniva. Dobra struktura tla osigurava brzo procjeđivanje viška vode, zbog čega nije potrebno odgađati potrebne radove u vrtu. Navedeno olakšava planiranje datuma sjetve ili sadnje i berbe, čime se postiže bolje iskorištenje površine i produžava sezona uzgoja.
Uzdignuta gredica povišena je za 15 do 25 cm u odnosu na okolno tlo. Gredica ne bi trebala biti šira od 120 cm, kako bi se svi radovi mogli obaviti sa staze. Ako se gredici može pristupiti samo s jedne strane, ne preporuča se širina veća od 90 cm. Dužina gredica je određena prostornim mogućnostima ili potrebama za pojedinu uzgajanu vrstu.
Gredica se organizira na način da se vrste kratke vegetacije uzgajaju jedna uz drugu. Sve kako bi se nakon završetka berbe zamijenile drugim usjevom. Salata, špinat, rotkvica ili neko drugo lisnato povrće sije se na dio gredice, na kojem će se nakon njihove berbe uzgajati grah, krastavac ili neka druga toploljubiva vrsta. Moguć je i uzgoj međuusjeva kako bi se iskoristio međuredni prostor. Između redova luka može se saditi rajčica ili paprika. Ona će punu veličinu postići u drugom dijelu ljeta, nakon vađenja luka. Ne smije se zanemariti ni mogućnost uzgoja tijekom jeseni i zime. Mnoge vrste koje se uzgajaju tijekom proljetnih mjeseci, bolje će rezultate dati sjetvom ili sadnjom u ljetno-jesenskom roku i berbom tijekom jeseni (kupusnjače).
Bolje zagrijavanje tla uz postavljanje folije
Gredice se prije sjetve ili sadnje mogu prekriti polietilenskim filmom debljine od 15 do 50 µm ili organskim materijalom (slama, sijeno, pokošena trava…). To ima pozitivan utjecaj na rast i razvoj te prinos i kvalitetu uzgajanih vrsta. Prije postavljanja folije, tlo treba biti dobro pripremljeno i usitnjeno. Sve kako bi se ostvario što bolji kontakt između folije i tla, što doprinosi boljem zagrijavanju tla.
Polaganje folije, obavlja se 7 do 10 dana prije planirane sadnje. Folija na površini tla treba biti napeta s blagim padom prema rubovima, koji se ukapaju u tlo. Pri postavljanju malča tlo treba biti optimalno vlažno, temperature iznad 10 °C. Organski malčevi isto kao i polietilenski sprječavaju rast korova, ali za razliku od njih ne podižu značajno temperaturu tla. U nekim slučajevima temperatura tla može biti i niža od nepokrivenog tla. Dobro čuvaju vlagu tla, a prednost im je što se po završetku vegetacije mogu unijeti u tlo kao organsko gnojivo.
Pročitajte još:
Plodored i konsocijacija kultura
Njega povrća tijekom vegetacije
