Biodinamički proizvođači u Međimurju, OPG-ovi Slavice Šegović, Nevenke Belak, Zvonka i Biserke Lajtman te Snježane Mikulčić Jakopović iz Pake, ušli su u Demeter sustav za biodinamičku proizvodnju u RH i dobili su zeleno svjetlo nacionalnog Centra dr. Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljeveca za biodinamičku poljoprivredu.  

Ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner dr.sc. Dijana Posavec kaže da je još 2019. g. krenula zelena tranzicija EU-a, kako bi ona do 2050. g. postala klimatski neutralan kontinent, što je posebno došlo do izražaja u Zelenom planu EU-a u novom programskom razdoblju. Dodaje da na tome polju, do 2030. g. valja smanjiti uporabu pesticida za 50 posto, kao i mineralnih gnojiva i antibiotika kod domaćih životinja, te je cilj da ekološka poljoprivreda čini 25 posto svih obradivih površina u EU.

Biodinamički vrt dao 25 vrsta voća  

Prema njezinim riječima, biodinamika ima strože kontrole od ekološke poljoprivrede te većina zaštitnih sredstava kod usjeva, posebno onih kemijskih, koje štete tlu i vodi, nije dozvoljena u biodinamičkoj poljoprivredi. Naime, biodinamičari drže da je hrana čovjeku lijek te u Centru, koji još od 2007. g., pohode brojne grupe iz Hrvatske i svijeta i dolaze na predavanja i edukaciju, uvijek pokazuju nagrađeni pokus s uzgojem krastavaca u biodinamičkoj, ekološkoj, odnosno konvencionalnoj poljoprivredi. Tu se, kaže,  jasno vidi razlika u uzgoju hrane. Uz to, drži da je 60 žetvi, koje su još pred nama, ako se ne zaustavi neplodnost tla, kao i njegov ubrzani nestanak, zvono na uzbunu, koje moramo čuti. Osim toga, smatraju da se u 50 godina izgubilo u svijetu 70 posto plodnog tla, a da se čak 60 posto pitke vode troši za poljoprivrednu proizvodnju, koja je mahom konvencionalna.

-Tlo je danas najveći problem za uzgoj hrane i svjedoci smo da se na dnevnoj bazi povlače neki proizvodi sa tržišta, jer nisu zdravstveno ispravni, ističe dr. sc. Posavec, koja je veliki zagovornik praktičnog rada. Ima dva i pol ha eko imanja te biodinamički vrt, koji daje, između ostalog, 25 vrsta voća.

Biodinamički vrt stalno nečim zalijevam, ali ne vodom, jer za navodnjavanjem nema potrebe, što smo vidjeli i kod drugih biodinamičkih proizvođača, već se radi o preparatima, pa tako dobijem korijen salate koji ide široko, a ne duboko u zemlju, pojašnjava dr. sc. Posavec.

U biodinamici nema potrebe za navodnjavanjem jer je zemlja rahla i plodna te daje zdravije plodove. Ona ističe da je u biodinamičkoj poljoprivredi najvažnije stvoriti živo tlo iz humusa, jer kad je  humusa ispod tri posto, tlo treba ozdraviti, odnosno revitalizirati jer se inače pretvara u jalovo i na kraju u pustinju. Naime, u konvencionalnoj poljoprivredi  je dozvoljeno čak 1.350 dodataka, ekološkoj u EU njih 47, a biodinamičkoj samo njih 13.

Pripravci 500 i 501, a zakopali su 2000 rogova

Udruga Duga u Međimurju već 27 godina, svako proljeće, besplatno dijeli biodinamičke pripravke, a dva osnovna pripravka su oni 500 i 501, koji su dobili ime po upisnom broju u svjetsku listu lijekova. Dok je pripravak 500 gnoj iz roga krave, koja se barem jednom otelila, onaj 501 je kremen, služi za jačanje biljaka, a njegova učinkovitost se mjeri po jednom hektaru te ga treba onoliko koliko ga stane ispod nokta, ističe dr.sc. Posavec.

Ove su godine biodinamičari u Međimurju zakopali 2000 rogova. Naime, iza Miholja, 29. rujna se isti zakapaju u zemlju, a vade iza Ukrsa te se koriste kao najveći aktivatori tla. Uz to, obavlja se dinamiziranje, što smo imali prilike vidjeti na OPG-u Zdravka i Slavice Šegović iz Ivanoveca kod Čakovca, koji imaju biodinamički i ekološki uzgoj starih sorti voća, povrća, žitarica, kaže, bučinog i lanenog  ulja te meda u četiri košnice.

Kad je riječ je o dinamiziranju, ono se obavlja ručno za manje površine, a za veće površine se radi strojno. Šegović ističe da je dovolja jedna kapljica pripravka na metar kvadratni unutar tri dana oko sjetve na proljeće. Čuli smo da je važno da jedna osoba, zbog prijenosa energije, miješa ručno pripravke u hladnoj vodi najmanje 60 minuta.

Izrada biodinamičkih pripravaka
Dijana Posavec, ravnateljica Centra R. Steiner

Na imanju je i više poljoprivrednih strojeva starije proizvodnje, koji su još uvijek u uporabi. Šegović kaže da su u biodinamičku poljoprivredu na 4,5 ha krenuli još 2009. g. na obiteljskom imanju koje se i ranije bavilo poljoprivredom, ali na tradicionalan način. Dodaju da su se uvijek trudili baviti uzgojem hrane na prirodan način, bez uporabe mineralnih gnojiva. Ističe da je krenula na edukaciju kod lokalnih predavača što se tiče velikog svijeta biodinamike, a najveći iskorak je napravila nakon niza edukativnih susreta s poznatim biodinamičarom iz Australije Alexom Podolinskyim, koji je godinama, od 2010. g. pa sve do prije tri godine, dolazio u Donji Kraljevec te bio ,,dobar vjetar u leđaʺ našim biodinamičarima u njihovim prvim koracima u veliki svijet.

Certificirane proizvode na tržištu kupci zaobilaze

OPG Šegović ima više od 80 certificiranih biodinamičkih proizvoda, s tim da se pola ili kilogram pirova brašna računa kao dva artikla, a najviše ima žitarica, bilo da se radi o dvije vrste kukuruza (osmoredac i šarenica), pšenica, pir, raž, proso, zob, ječam, heljda i amarant. Veliki je i izbor voća kao što su jabuke, kruške, šljive, trešnje višnje, aronija, kupina, malina, ribizl, drijenak, smokva, orah i lješnjak. Od povrća ima luk, češnjak, mrkvu, ciklu, krumpir, batat, varaždinsko zelje, raštiku, kelj, grah te muškatne tikve. Robu plasira najviše na eko tržnici u Čakovcu, sajmovima i prodaji na kućnom pragu, ali nije zadovoljna stanjem na domaćem tržištu hrane, jer drži da naši potrošači, još uvijek, nisu dovoljno osvješteni što znači zdrava hrana iz biodinamičkog uzgoja, za koju drži da je hrana života.

Proizvodnja na OPG-u Šegović

Kad se tome doda i osjetno niža kupova moć hrvatskih potrošača, onda nije teško zaključiti da su biodinamičari kod nas, još uvijek, prije iznimka nego pravilo. No, čuli smo da su ih s vremenom barem susjedi u selu, prestali čudno gledati, kad su se u praksi uvjerili da povrtne kulture, rastu bolje, a da voda ne stoji u proljeće na njivama, jer kišnica danima ne prolazi u ”okamanjenu zemlju” na samo 20 do 30 cm dubine. Šegović se uzda u ”zelenu gnojidbu” jer drži da nikada zemlja, koju oplemenjuje, ne bi trebala biti ogoljena već što više biljaka na njoj, pa i 25, bilo da su to kelj, raštika. Sijanje obavlja mjesec da dana ranije, već 26. ožujka, sukladno položaju planeta iz Sjetvenog kalendara Marie Thun.

 (nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje