Kupusnjače najbolje uspijevaju u svježijim i vlažnijim područjima, odnosno u dijelu godine kad prevladavaju takvi uvjeti. Skromnih su zahtjeva za toplinom, a neke vrste mogu dobro podnijeti niske temperature. Upravo je zbog toga potrebno odabrati odgovarajući rok uzgoja.
Optimalna temperatura za klijanje je 20 °C, pri kojoj kupusnjače niču za 5 do 6 dana. U vrijeme nicanja temperature više od 30 °C negativno djeluju na razvoj presadnica. Stoga se preporuča naklijavanje obaviti u klima komorama ili barem na mjestu zaklonjenom od izravnog sunca. Preporuča se zasjenjivati kontejnere s presadnicama nakon nicanja. Za većinu kupusnjača optimalne temperature za vegetativni rast su između 15 i 20 °C, a rast prestaje pri temperaturama višim od 25 do 27 °C, odnosno pri temperaturi oko 0 °C. To znači da bi glavnina rasta trebala završiti prije nastupanja niskih temperatura, iako neke kupusnjače mogu nastaviti rast kad ponovo nastupe povoljni uvjeti. Najotpornije na niske temperature su mlade biljke s 5 do 7 razvijenih listova ili biljke u tehnološkoj zrelosti.
Kupusnjače tijekom cijele vegetacije zahtijevaju dobru opskrbljenost vodom. Optimalna vlažnost tla je oko 80 % poljskog vodnog kapaciteta. Potreba za vodom je najizraženija nakon sadnje te u vrijeme formiranja cvatova odnosno glavica. Uz oborine, kupusnjačama je navodnjavanjem potrebno dodatno osigurati oko 350 mm vode. Obrok navodnjavanja bi trebao biti 20 do 30 mm. Nedostatak vode rezultira sitnijim i rahlijim glavicama i cvatovima, odnosno, nižim prinosom te izraženijom voštanom prevlakom na lišću. S druge strane, velika količina oborina pred tehnološku zrelost može dovesti do pucanja glavica.
Osim visoke i ujednačene vlage tla kupusnjače zahtijevaju i relativno visoku vlagu zraka od 80 do 90 %.
Tlo, plodored i gnojidba
Najbolja tla za uzgoj kupusnjača su aluvijalna, srednje teška tla, bogata humusom, dok bi teška tla nepropusna za vodu s malo organske tvari i kisele reakcije trebalo izbjegavati. Najvažniji su dobri vodozračni odnosi u tlu koji omogućavaju kontinuiranu opskrbu biljaka vodom te reakcija tla. Obzirom na reakciju tla, najpovoljnija su blago kisela do neutralna tla, pH-vrijednosti 6,0 do 7,0. Na tlima nižih pH-vrijednosti (4,5 do 5,5) neophodno je nakon berbe pretkulture, a prije uzgoja kupusnjača obaviti kalcifikaciju.
Kupusnjače se obvezno uzgajaju u plodoredu i na istu površinu ne bi smjele doći barem 3 do 4 godine. Za ljetni uzgoj dobre su pretkulture koje rano napuštaju površinu, što je preduvjet za obradu tla i sadnju u optimalnim rokovima. Od žitarica su dobre pretkulture ječam i pšenica, a od povrtnih vrsta špinat, salata, krumpir i grašak. Kao pretkulturu treba izbjegavati druge povrtne vrste iz iste porodice, ali isto tako i uljanu repicu jer ih napadaju iste bolesti i štetnici.
Gnojidbu treba obaviti na osnovu analize tla, potrebe biljaka za hranivima i planiranom prinosu. Kupusnjače dobro reagiraju na gnojidbu organskim gnojivima te se stoga preporuča gnojidba sa 30 do 40 t/ha stajskog gnoja ujesen pred sadnju. Ostatak potrebnih hraniva se podmiruje mineralnim gnojivima i to neposredno pred sadnju i prihranom. Pred sadnju se gnoji sa 700 do 1000 kg/ha kompleksnog mineralnog gnojiva NPK (SO3) 7-14-21 (24) ili NPK (MgO) 8-16-24 (2).
Primijenjena gnojiva je potrebno plitko unijeti u tlo. Zajedno s međurednom kultivacijom obavlja se prihrana KAN-om u količini 200 do 300 kg/ha podijeljeno u dva obroka. Za prihranu se mogu koristiti i tekuća mineralna gnojiva u koncentraciji 1 do 2 %. Prihrana tekućim mineralnim gnojivima može se obavljati kad biljke imaju dovoljno razvijenu lisnu rozetu pa sve do dva tjedna pred berbu.
Pročitajte ostatak priloga:
Zaštita kupusnjača od korova, bolesti i štetnika
Sortiment i proizvodnja presadnica kupusnjača
