Raštika se najčešće uzgaja u priobalju i na otocima zbog lišća. Uglavnom prevladavaju ekotipovi karakteristični za određeno područje, no na tržištu je dostupno i nekoliko hibrida: ‘Hi-Crop’, ‘Bonanza’, ‘Reflex’.
Biljke razvijaju snažan i dubok korijen, a stabljika je visine do 100 cm. Listovi su spiralno raspoređeni, a na vrhu stabljike formiraju rozetu. Donji su listovi na dužim peteljkama, okruglog ili ovalnog oblika, valovitog ili nazubljenog ruba, glatke ili malo valovite površine, prekriveni voštanom prevlakom. Najčešće su zelene ili plavozelene boje.
Uvjeti za klijanje i nicanje raštike ne razlikuju se od uvjeta za uzgoj ostalih vrsta. Za vegetativni rast optimalne su temperature 15 do 20 °C, ali dobro podnosi visoke ljetne temperature i niske zimske do -10 °C, a kroz kraće razdoblje i do -15 °C. Uspijeva na gotovo svim tlima, ali sigurniji je uzgoj na dubokim, strukturnim tlima pH-vrijednosti od 6 do 7,2.
Raštika dobro podnosi sušu i u tom razdoblju zaustavlja rast, a listovi joj postanu tvrdi i kožasti. Nakon kiše razvije novo, kvalitetno lišće.
U proizvodnji za tržište sadi se nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Za prinos od oko 20 t/ha preporučuje se 120 kg N, 80 kg P2O5 i 180 kg K2O po hektaru. Dio dušika daje se u prihrani, naročito poslije obilnijih kiša.
Sjetva za uzgoj presadnica obavlja se u srpnju, a sadi se najčešće krajem kolovoza nakon prvih jačih kiša. Razmak sadnje sličan je kao i za druge kupusnjače: 50 x 50 ili 60 x 60 cm. Sve ostale mjere uzgoja jednake su kao i za ostale kupusnjače.
Listovi raštike obiru se postupno od donjih prema gornjima. Raštika iz jesenskog uzgoja počinje se obirati u studenom i obire se tijekom cijele zime do proljeća. Tijekom jeseni mogu se obirati i biljke posađene u proljeće, koje su mirovale tijekom ljeta.
Pročitajte ostatak priloga:
Zaštita kupusnjača od korova, bolesti i štetnika
Sortiment i proizvodnja presadnica kupusnjača
