Za berbu tijekom jeseni pogodne su sorte i hibridi koji su prilagođeni nešto višim temperaturama tijekom početnog razvoja nakon sadnje, a čiji se razvoj glavica odnosno cvatova odvija tijekom svježijeg jesenskog razdoblja.

U komercijalnoj proizvodnji danas se uglavnom koriste hibridi. Za razliku od sorti, hibridi imaju veliku ujednačenost formiranih glavica ili cvatova te združeno dospijevanje u tehnološku zrelost. Otporniji su na bolesti, imaju intenzivniji porast te uz primjenu adekvatne tehnologije daju znatno više prinose. Uz svaku vrstu bit će navedeno nekoliko sorti ili hibrida pogodnih za ljetno-jesenski rok uzgoja.

Proizvodnja presadnica

Iako se neke kupusnjače uzgajaju izravnom sjetvom (riga, rotkvica, postrna repa), većina se uzgaja kao presadnice s grudom supstrata. Presadnice s grudom supstrata uzgajaju se u polistirenskim kontejnerima sa 160 ili češće 209 lončića.

Uzgoj presadnica u ljetnom razdoblju traje 4 do 6 tjedana kad presadnice imaju razvijenih 4 do 5 listova.

Najvažnija prednost presadnica s grudom supstrata je što gruda supstrata s kojom se sadi, ima i dovoljno vlage da nakon sadnje biljka ne uvene i nakon navodnjavanja odmah nastavi rast. Tako se mogu saditi i mlađe biljke koje se lakše prilagođavaju poljskim uvjetima.

Od sjetve do nicanja optimalne su temperature 15 do 20 °C, a od nicanja do sadnje 10 do 15 °C. Budući da su u vrijeme proizvodnje presadnica tijekom ljeta temperature znatno više od optimalnih, kontejneri se drže na otvorenome, a iznad njih se postavlja mreža za zasjenjivanje kako bi se snizila temperatura. Supstrat treba stalno održavati vlažnim.

U cilju proizvodnje kvalitetnih presadnica tijekom uzgoja obavljaju se jedna ili dvije prihrane. Prva prihrana se obavlja kad se razvije prvi pravi list, a druga nakon 15 dana.

Pročitajte ostatak priloga:

Ljetni uzgoj kupusnjača

Uvjeti za uzgoj kupusnjača 

Zaštita kupusnjača od korova, bolesti i štetnika

Sortiment i proizvodnja presadnica kupusnjača

Uzgoj jesenskog kupusa

Uzgoj kelja 

Uzgoj kelja pupčara

Uzgoj raštike

Uzgoj cvjetače

Uzgoj brokule

Uzgoj kineskog kupusa

Uzgoj korabice

Prethodni članakZaštita kupusnjača od korova, bolesti i štetnika
Sljedeći članakUzgoj jesenskog kupusa
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.