Početkom kolovoza se održala po drugi put za redom on line, a ukupno 46. po redu, Prognosfruit konferencija. Na njoj su se mogli čuti rezultati procjene za urod jabuka i krušaka za EU-27 zemalja, zemalja izvan EZ-27 i cijele sjeverne hemisfere. Mogao se vidjeti i pregled protekle sezone, stanje zaliha jabuka i krušaka u hladnjačama, te voćnih koncentrata. Sudjelovalo je više od 160 članova s dva panela na kojima su predstavljali situaciju u pojedinim zemljama poput Poljske, Italije, Nizozemske, Rusije, Kine…
Hrvatsku je ove godine po drugi put predstavljala HVZ, slanjem procjene uroda za Hrvatsku i sudjelovanjem na samoj konferenciji.
Rast površina pod jabukama u Europi
Izvješteno je kako se procjenjuje rast ukupnih površina pod jabukama u Europi te da ima 473.000 ha jabuka. Ako bismo na toj površini rasporedili očekivani urod ove godine od gotovo 12 mil. tona jabuka, dobijemo prosjek od cca 25 t/ha.
Prikazan je pregled područja zahvaćenim proljetnim mrazom. On je ove godine zahvatio cijelu jugoistočnu Europu. Međutim, najviše je zahvatio Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, zatim veći dio Mađarske, Grčku, dio Italije i Francusku. S time povezano u cijeloj Europi je zabilježeno hladno proljeće. To je rezultiralo u većem dijelu Europe trenutno relativno malim kalibrima te kašnjenje berbe za 7-10 dana. Konkretno, Njemačka neće krenuti u berbu gale prije 5. rujna.
Drugi značajni klimatološki fenomen su vruće fronte. Njima je bila najviše zahvaćena sjeverna Italija, Hrvatska sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom te Mađarska. U Poljskoj je bilo dosta problem s tučama, te očekuju da će oko 65% njihovih jabuka završiti u industriji. Što se tiče Poljske potrebno je spomenuti problem s kvalitetom podataka. Naime, Prognosfruit barata s količinom od 4,17 mil. t. dok je poljski Zavod za statistiku poslao podatak o 3,6 mil.t. Tako da nad podatkom o poljskom urodu jabuka stoji veliki upitnik. Čini se da Poljaci između sebe nisu najbolje koordinirani.
Spomenuti urod jabuka od cca 12 mil. tona je oko 10% viši nego lani, te 2% viši u odnosu na trogodišnji prosjek. Ukupno je peti najveći unazad 12 godina. Najveći rast u odnosu na prošlu godinu bilježi Poljska s rastom od 760.000 t u odnosu na lani ili 22%. U postocima su najviše rasle Mađarska (49%), Španjolska (28%). Najveći pad očekuje Slovenija (-59%), Litva (-47%) i Grčka (-28%).
Od sorata najveći rast bilježe Jonagold (34%), Ligol (33%), Boskoop (26%), Gloster (24%), Pinova (14%). Pad bilježe Jonathan (-21%), Granny Smith (-18%), Cox (-18%) i Pink Lady (-12%).
Sve značajnija ekološka proizvodnja
Što se organske proizvodnje tiče tu se očekuje lagani rast. Ove se godine očekuje da udio ekološke ili organske jabuke u ukupnoj proizvodnji jabuka bude 6% ili 605.650 tona, u odnosu na 5% organske proizvodnje unazad 3 godine. Italija izvozi oko 50% svoje proizvodnje, Francuska je potencijalni uvoznik organske jabuke (20-30%). U Njemačkoj rast površina pod organskom proizvodnjom raste sukladno s potražnjom. Na razini Europe udio organske jabuke u potrošnji je oko 5%. On tek lagano raste stoga treba biti oprezan s prijelazima na organsku poljoprivredu.
Prvenstveno zbog negativnih klimatoloških utjecaja ove godine, očekuje se da od ukupne količine ubranih jabuka, cca 37% bude namijenjeno za preradu, u odnosu na 31% (2020.), 29% (2019.), 36% (2018.) 29% (2017.). Zbog toga se očekuje da jabuke za prodaju u svježoj potrošnji bude oko 7,3 mil. tona, u odnosu na 7 mil.t. lani, 7,3 mil.t. (2019.), 10,1 mil.t. (2018.), 6,1 mil.t. (2017.), 7,8 mil.t. (2016.), što je količina koja bi trebala omogućiti da se s jabukom ove godine napravi solidan posao.
Ako analiziramo sortiment, Gala zauzima sve veći udio, i zato će biti potreban vrlo aktivan start u prodaji ove godine. Gale se svugdje očekuju sitnijeg kalibra iz poznatih razloga kao i kašnjenje početka berbe. Jonagolda će na europskoj razini biti oko 9% više. Dobre je kvalitete i bit će ga potrebno brzo prodavati zbog očekivane velike berbe Gale i Elstara.
Inače, prošla sezona je krenula jako dobro i s visokim cijenama, dobro uravnoteženom ponudom i potražnjom, no u drugom dijelu sezone je prodaja prošla ispod očekivanja. Tako su zalihe jabuka u EU-27 1. srpnja bile 439.000 tona, što je veća zaliha u odnosu na isto vrijeme 2020, ali manja u odnosu na 2019.
U jesen 2020 je cijena u južnom Tirolu za Galu 70-75 mm bila 0,65-0,70 EUR na ukupnom urodu svježe konzumne jabuke od 7 mil. tona. Ove godine s obzirom na procijenjenu količinu 7,3 mil. tona se očekuje da bi Gala mogla držati cijenu na 0,60-0,65 EUR. To je dosta dobra perspektiva i za naše voćare u smislu kako se postaviti u prodaji.
Što se industrijske jabuke tiče, očekuje se oko 4,7 mil. t. jabuke za preradu. Međutim, stanje zaliha koncentrata je jako nisko, tako da se ove godine očekuje bi cijena bila solidna. Da se podsjetimo cijena proteklih godina: 0,11-0,12 EUR (2020.), 0,12-0,145 EUR (2019.), 0,035-0,055 EUR (2018.), 0,18-0,23 EUR (2017.), 0,05-0,06 EUR (2016.). Ove godine se procjenjuje da bi cijena industrije mogla biti između 0,11 i 0,13 EUR. To bi mogla biti zadovoljavajuća cijena.
Dugoročno je za očekivati kako će jabuka iz dalekih zemalja (Kina, SAD, zemlje južne hemisfere) biti sve manje konkurentne zbog velikog rasta cijena transporta. To je obećavajući podatak s obzirom da je Kina dugo vremena smatrana prijetnjom europskoj proizvodnji jabuka. Kina ove godine očekuje 44,9 mil. t., no i dalje može biti donekle smatrana konkurencijom na tržištu jabučnog koncentrata. Od dalekih zemalja mogu nam biti još zanimljive SAD s očekivanom proizvodnjom od 44 mil. t.. Međutim oni su uglavnom prilično zatvoreno tržište, te Indija s očekivanih 2,65 mil. t. koja i dalje predstavlja potencijalno tržište za europske jabuke.
Od zanimljivih proizvodnji Turska očekuje oko 4 mil. t., a Rusija 1,4 mil. t. (+17%), Srbija 539 tis. t. (+7%).
U svakom slučaju, glavna poruka konferencije svima je kako će biti potrebno odmah od početka sezone, odmah od berbe krenuti u aktivnu prodaju, kako bi sezona bila uspješna. Znači, nema čekanja boljih vremena, nego je potrebno odmah agresivno krenuti u prodaju i uspostaviti dobru potrošnju.
Najniži urod kruške
Što se kruške tiče, zbog istih klimatoloških poteškoća, očekuje se dugogodišnji najniži urod, najniži unazad 30 godina! Na registriranih 108.000 ha krušaka u EZ-27 očekuje se urod od 108,83 tis. tona, ili prosječno 14,85 t/ha. Prosječan urod s kojim bi Hrvatska bila prezadovoljna. U odnosu na prošlu godinu to je pad od čak 28% te u odnosu na trogodišnji prosjek visokih 27%.
Od sorata najveći pad bilježi očekivano Abate Fetel, na razini Europe od čak -73% u odnosu na lani. Viljamovka bilježi pad od -51%, a Conference od „samo“ -18%, ali će nedostajati velikih 179 tis.t. Conferencea ove godine. Hrvatska ima malu proizvodnju, te slično kao i Slovenija ne očekuje neke količine krušaka koje je vrijedno zabilježiti. Tako će se i ove godine fokusirati na uvoz i možemo očekivati visoku cijenu.
Ove godine Europa gotovo da neće imati kruške za izvoz, samo za domaće potrebe. Zanimljivo je kako conference sve više zauzima tržište kruške u Njemačkoj na štetu Abate Fetela. Je li to tendencija na razini Europe, treba vidjeti.
Dosta se očekuje od novih sorti kruške, prvenstveno od Xenie koje ove godine očekuju oko 15.000 tona. Ta bi količina do 2025. trebala rasti do 26.000 tona. Tu su i sorte Celina/QTee, Cipuna/Migo, Sweet Sensation. Očekuje se kako će one značajno mijenjati sliku ponude krušaka Europe u narednom razdoblju.
Značaj konferencije Prognosfruit je sve veći jer se na taj način proizvođači jabuka i krušaka mogu ispravno postaviti u prodaji te na taj način smanjuje rizike. Podaci za Hrvatsku koje prikuplja HVZ također su značajni i za hrvatske proizvođače jabuka i krušaka. Od nacionalnog interesa je da imamo točne podatke o količini proizvodnih nasada jabuka i krušaka te isto tako i točne podatke procjene roda. Zato se nadamo podršci Ministarstva poljoprivrede kako bismo već sljedeće 2022. godine bili u stanju napraviti još kvalitetniju procjenu uroda.
