Te plodove nismo pobrali, kako nam ne bi zarazili i ostale plodove koji su zdravi i koje planiramo čuvati još nekoliko mjeseci. Zaražene plodove je trebalo skinuti sa stabla čim smo ih uočili kako se ne bi zarazili drugi plodovi. Potrebno ih je što prije sakupiti i spaliti kako ne bi prezimili i postali izvor zaraze iduće godine.
Odbacivanje lišća i ostali procesi
Ako je jesen topla i sunčana, kao prošle godine, imat ćemo problema s odbacivanjem lišća. Voćka neće prepoznati da je vrijeme kada se treba početi pripremati za zimu te zaustaviti vegetativni rast i smanjivati proces fotosinteze, a proizvedena hranjiva transportirati i skladištiti u korijenu, nego će i dalje nastaviti veliku proizvodnju hranjiva nastalih fotosintezom koju će koristiti za daljnji rast.
To se dogodilo prošle jeseni pa smo mogli svjedočiti bubrenju pupova i ponovnom listanju voćaka. Ova zima možda neće biti takva pa se ne moramo bojati ponovnog listanja, ali ono što ne vidimo, a nije manje bitno, jest kolanje sokova ispod kore.
Ako voćka ne smanji kolanje sokova, a naglo nastupe niske temperature, list na stablu nas najmanje mora brinuti.
U slučaju naglog zahlađenja, a velikog kolanja sokova unutar stabla, može doći do pucanja kore i smrzavanja debla. Kako bismo izbjegli ovu pojavu potrebno je prskati s 5 %-tnom otopinom uree. Ta koncentracija je dovoljna da izazove opadanje lišća.
Time smo ne samo prisilili voćku da odbaci lišće na kojem se mogu naći i uzročnici nekih drugih bolesti, kao što su Venturia inaequalis, tj. fuzikladij (mrljavost lista i krastavost ploda), nego smo i voćku natjerali da se počne pripremati za zimu, da smanji kolanje sokova te time poveća otpornost prema niskim temperaturama.
Sanacijska rezidba
Nakon opadanja lišća, vrijeme je za sanacijsku rezidbu voćke. Ovdje je bitno naglasiti da je to sanacijska rezidba! To znači da ovom rezidbom odbacujemo samo suhe, bolesne, oštećene, polomljene i zaražene grane. Takve grane su savršeno mjesto za prezimljavanje štetnih insekata i gljivica koji će nam raditi velike probleme u voćnjaku iduće godine. Pri ovoj rezidbi trebamo strogo paziti da se ograničimo samo na sanaciju i da pazimo da rez bude što manji.
U slučaju da rezidbom napravimo velike rane, te rane moramo premazati voćarskim voskom kako bismo spriječili moguće napade nepoželjnih organizama (insekata, gljivica i bakterija).
Prskanje prije zime
Nakon opadanja lišća i sanacijskog reza, slijedi opet jedna zaštitna mjera prije zime, a to je prskanje bakrenim preparatima i mineralnim uljima. Sada kad više nema lišća na stablu, možemo slobodno i sigurno primijeniti bakrene preparate.
Njihova uloga je da ovim zimskim prskanjem suzbijemo insekte i gljivice koje planiraju prezimiti na voćki te time smanjimo njihov napad na naš voćnjak iduće godine i time si olakšamo posao za iduću sezonu.
Još jedna mjera za zaštitu od niskih temperatura tijekom zime je „bijeljenje“ debla. Mnogi će reći da se to radi u proljeće i da je to sada gubitak vremena i šteta jer će kiše tijekom zime to isprati s debla. To je svakako krivo poimanje ovog postupka.
Premazivanje debla se obavlja u jesen. Ako se nešto i ispere tijekom zime, uvijek se može ponoviti. Bitno je da deblo dočeka proljeće bijelo. Uloga premazivanja nije protiv insekata, kako se to često misli. Njegova primarna uloga je da u proljeće odbije sunčevu svjetlost i toplinu.
Naime, u proljeće smo često svjedoci čestih promjena u temperaturi zraka između dana i noći, pa čak i od dana do dana. Kada voćka osjeti toplinu na sebi, u proljeće ona krene, i to može biti kobno ako naglo zahladi. Jer tada već voćka krene „u sok“ (sokovi počinju kolati deblom) te uslijed naglog zahlađenja može doći to „mrazopuca“ (uzdužno pucanje kore).
Premazivanjem debla odgađamo kretanje voćke u proljeće te time izbjegavamo štete na deblu i pupovima uslijed pojave ranih mrazeva i naglih promjena temperature.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoremećaji u ishrani vinove loze
Sljedeći članakBilje i plodovi u domaćim rakijama
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.