Ribiz (lat. Ribes) jedan je od mnogobrojnih predstavnika bobičastog voća koji svoje izuzetne plodove donosi početkom ljeta. Pojavljuje se u tri varijeteta boje – crveni, crni i bijeli i ima mnogo sorti.

Habitusom to je grm koji u optimalnim uvjetima rasta može dosegnuti do 2 m visine. Plodove iznosi na dvogodišnjim i trogodišnjim granama i ovisno o varijetetu različito se oblikuje odnosno orezuje. Pomlađuje se vrlo jednostavno, povaljenicama od kojih mnoge nastaju i prirodno jer pod težinom plodova grane se savijaju i poliježu na tlo. Nakon toga grana pušta mladi korijen iz kojeg se, nakon razvoja manje korijenove bale, rasadnica lako skine s matične biljke, razdijeli i presadi. Može se razmnožavati i reznicama nakon orezivanja.

Otporna biljka

Izuzetno je otporna biljka, vrlo je pogodna za ekološki uzgoj. Napada relativno malen broj bolesti i dobro podnosi napade štetnika (od kojih su biljne uši najznačajnije). Crni varijetet je ujedno i najotporniji jer je zapravo to najprimitivniji oblik biljke.

U agrotehničkom smislu, za podizanje nasada ribiza potrebnoj je prije same sadnje napraviti niz zahvata. Prvenstveno je potrebno izmjeriti pH tla. Najbolje uspjeva na slabo kiselom (pH 5,5-6,5), dubokom, srednje teškom tlu, koje je dobro aerirano i s minimalno 2-3 % humusa s tendencijom njegova rasta. Nakon toga treba parcele izrigolati, odnosno napraviti duboku obradu tla kako bi se korijen biljaka u budućnosti mogao dobro razvijati.

Sadnja ribiza ovisi o tome stvarate li nasad za ručnu ili strojnu berbu. Ako je u pitanju ručna berba optimim je 3,5 m između redova i 1,5 m između biljaka u redovima. Ako se priprema nasad za strojnu berbu, minimalno 4,5 m između redova i 1,5 m između biljaka, s prostorom za manevar traktora na kraju svakog reda. Gušći sklop sadnje nije dobar. Prilikom agrotehničkih zahvata kod biljaka u punoj vegetaciji oštećuju se grane koje rastu prema prolazu u redu. Time se uništava urod koji se nalazi na tim granama.

Crveni ribiz

Međuredno zatravnjivanje smjesom DTS-a

Međuredno nasadi se zatravnjuju smjesom DTS-a ili neke djetelinske smjese pogodne za voćnjake. Leguminoze u tim smjesama služe kao fiksatori dušika i indirektno „hrane“ ribiz. Gnojidba se obavlja u rano proljeće i u ekološkoj poljoprivredi, kao i u biodinamičkoj, koristimo zreo stajski gnoj ili preparirani biodinamički kompost kojeg polažemo u otvorene brazde. Brazde se nakon toga zatvaraju i radi se plitka obrada tla. Korijenov sustav ribiza je vrlo plitak i podležan mehaničkom oštećenju. Prostor među biljkama u redu se mehanički održava vrtlarskim frezama ili ručnim okopavanjem.

Ribiz – crni, crveni i bijeli

Razni pripravci od ribiza

Ribiz je izuzetno ljekovita biljka, posebice crni. Koristi se u kulinarstvu za izradu pekmeza. Sadrži izuzetno veliku količinu pektina, pa u kombinaciji s drugim voćem može biti sredstvo za želiranje. Ali ga ne dodajite više od 30 % jer preuzima okus. Mladi listovi crnog ribiza beru se prije formiranja ploda nakon cvatnje i suše za čaj. Čaj je vrlo ljekovit i pomaže kod jačanja imunosustava pri napadu alergena. Počinje se piti u rano proljeće i može se konzumirati kroz čitavu godinu.

Od ribiza se može raditi i vino te ocat. Vino je uglavnom desertno jer u tehnologiji proizvodnje mora se dodavati šećer i voda. Sve kako bi se odvila zadovoljavajuća vinska fermentacija i može se proizvoditi od sva tri varijeteta. Vino crnog ribiza sadrži sedam puta više C vitamina nego limun. Bogat je željezom i koristi se kao lijek kod anemije. Željezo se u krvi veže na C vitamin, a u ribizu je idealan omjer tih dviju tvari. Bogat je antioksidansima, polifenolima, vitaminima, mineralima, elementima u tragovima.

1966. g. vlada SAD-a zabranila je uzgoj crnog ribiza. On je trajao do 2003. jer je nepovoljno djelovao na uzgoj nekih komercijalno vrijednih crnogoričnih drva u SAD-u. Samim time bila je i zabranjena proizvodnja vina od crnog ribiza. Zbog svog specifičnog mirisa (mošusa) crni ribiz se koristi i u parfemskoj industriji. Koristi se kao osnova za neke od svjetskih najpoznatijih muških i ženskih parfema.

Vino od crnog ribiza

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje