Doba sadnje
Voćke sadimo u doba mirovanja vegetacije ujesen ili u proljeće. Bolje je voćke saditi rano ujesen nego u proljeće. Ako ih sadimo u proljeće, onda to treba obaviti što prije.
Sadnja u ranu jesen ima prednost pred sadnjom u rano proljeće, zbog toga što posađena sadnica ima povoljnije uvjete za učvršćenje u tlu i obnovu ozlijeđene korijenove mreže. Naime, rano ujesen tlo je još toplo i vlažno pa odmah počinje rast korijenja. Korijenova mreža obraste tanjim vlasastim (obrastajućim) korijenjem, a na mjestu oštećenja debljih korjenova rane zacijele, odnosno razviju se kalusi iz kojih se nastavlja produženi rast novom korijenju. Osim toga, tlo se slegne iznad korijenja pa se uspostavi dobra dodirna površina između čestica tla i površine korijenja. U proljeće, prije početka pupanja i listanja ponovno se nastavlja intenzivan rast korijenja u mladih voćaka, te se korijenove mreže dobro razvijaju i postanu sposobne da nadzemni dio opskrbljuju potrebnom količinom vode i hranjivih tvari.
Zbog svega navedenoga, posađene voćkice bolje se primaju, a ujedno brže i bolje rastu tijekom prve godine nakon sadnje. Ako se voćke sade kasno ujesen na teškim (ilovastim, ilovasto-glinenim) i vlažnim tlima, tada je u sjevernim i hladnim područjima lošiji uspjeh u radu jer se javljaju razne neželjene posljedice. Naime, ako voćke kasno sadimo, kada je tlo već hladno i odviše vlažno, onda neće odmah početi rast i obnavljanje korijenja, niti će obrastati novim vlasastim korijenjem, već tek u proljeće kad se tlo zagrije. Od zakašnjele sadnje do proljeća ne samo da se korijenje ne obnavlja, već nastaju razne ozljede na korijenju (pozebe, truljenja na mjestima gdje je ozlijeđeno deblje korijenje sadnice tijekom vađenja iz rasadnika ili trapa).
U izrazito vlažnim i hladnijim područjima jesenska se sadnja obavlja samo na vrlo prikladnim lakšim (pjeskovitim, pjeskovito-ilovastim) tlima, koja imaju dobru vodopropusnost, tj. koja previše ne zadržavaju vodu. U toplim južnim područjima može se saditi tijekom čitave jeseni, pa čak i zimi ako povoljne temperature duže traju, tj. ako su zime blage.
Ranija sadnja u proljeće bolja je od tzv. zakašnjele sadnje, zbog toga što se korijenova mreža obnovi i obraste novim korijenjem prije početka rasta nadzemnih organa. Tako obnovljena korijenova mreža može bolje opskrbiti nadzemni dio vodom i hranjivima. Kasna proljetna sadnja ima niz nepovoljnih posljedica. Prije svega korijen se ne pripremi i ne razvija dostatno, pa ne može nadzemni dio opskrbiti potrebnom količinom vode i hranjivih tvari. Naime, rast nadzemnog dijela počinje gotovo u isto doba kad i rast korijenja (obnavljanje korijenja nakon sadnje). Kad zbog povoljnih temperatura zraka (topline) počne vegetacija nadzemnog dijela, onda se od korijena zahtijeva dosta vode. Budući da korijen još nije sposoban nadzemni dio opskrbljivati vodom a kamoli hranjivima, dolazi do zastoja, usporenja i nedovoljnog rasta mladih voćaka tijekom proljeća i ljeta. Tada mlade voćke u prvoj godini nakon sadnje ne postignu dobru, a često ni zadovoljavajuću razvijenost. Proljetna je sadnja voćaka, a pogotovo kasna, osobito nepovoljna u toplim južnim područjima, gdje zbog neravnomjernog rasporeda padalina (kiše) često nastupi suša.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFaverolles – idealna pasmina za seosko dvorište
Sljedeći članakI zimi svježi i mirisni začini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.