Aronija je voćna vrsta koja je jedno vrijeme kod nas bila iznimno popularna uslijed marketinškog uzleta zbog njenog jedinstvenog sastava bioaktivnih spojeva koji imaju iznimno blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje.
Međutim, u posljednje vrijeme mnogi nasadi se krče uslijed sve manje isplative proizvodnje. Aronija je višegodišnji grm koji obično kod poznatih sorata doseže 1 – 1,5 m visine na pjeskovitim zemljištima, odnosno do 2 – 3 m na bogatijim zemljištima. Osnovna masa korijenovog sustava aronije je smještena na dubini od oko 50 cm.
Podnosi razne uvjete u tlu (od slabo do dobro dreniranih). Preferira pH tla od 5,1 do 6,5 (tolerira i veći). Tijekom zimskog mirovanja podnosi temperature i do -30 °C. Heliofitna je vrsta. Uspijeva u područjima s 500–700 mm oborina godišnje, ali pozitivno reagira na veće količine oborina (1000 – 1200 mm), gdje daje prirode veće do 30 % i bolju kvalitetu plodova.
Poput drugih voćnih vrsta koje cvjetaju kasno (početak cvatnje je sredinom svibnja), cvjetovi aronije nisu izloženi opasnosti od kasnih proljetnih mrazova.
Ova vrsta je samooplodna, a oprašuje se pomoću insekata. Miris cvjetova podsjeća na oskorušu, a iako čovjeku ne odgovara pčele i drugi oprašivači ih rado posjećuju. Plodovi dozrijevaju u razdoblju kolovoz – rujan. Razmak sadnje obično iznosi 3 do 4 m između redova te 1,5 do 2 m u redu. Rezidba se sastoji od uklanjanja starih, izrođenih izdanaka i njihovom zamjenom sa novim (bujnim, jednogodišnjim). Osim toga, cilj je eliminirati i oštećene i bolesne izbojke, kao i one koji rastu blizu tla. Aronija ima prirodnu tendenciju da se previše zgusne te je stoga glavni cilj održavati dobru prozračnost i osvijetljenost grma uklanjanjem viška izbojaka.
Ostalo bobičasto voće:
Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu
Uzgoj borovnica sve popularniji
Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature
Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu
Goji – izuzetno dobra za zdravlje
