Crni češnjak – „bijeli luk – crne boje”

70
crni češnjak

Od svih namirnica koje nam majka priroda pruža, neke namirnice nude više od “botaničkog bogatstva”. Davne 1858. godine Louis Pasteur zapisao je da bakterija ugine nakon što je tretirana češnjakom. Još od srednjeg vijeka češnjak se koristio za liječenje rana, cijeli ili usitnjen stavljao se izravno na rane kako bi zaustavio širenje infekcije. Češnjak (lat. Allium sativum) jedna je od najstarijih uzgajanih povrćarskih kultura, koja je pored jestivih, imala i vrlo značajna ljekovita svojstva.

Češnjak je poznat i pod nadimkom «smrdljiva ruža», zbog svojeg intezivnog mirisa, koji je za neke sporan, a drugima opojan.

Što je crni češnjak?

Crni češnjak je nova, neobično aromatična namirinica, blago slatkog okusa i neutralnog mirisa koja svojim svojstvima oduševljava sve koji ga probaju. Nastaje fermentacijom svježeg (bijelog) češnjaka, na potpuno prirodan način, bez konzervansa i aditiva. Koristi se samo domaći češnjak s hrvatskih polja.

Crni češnjak nastaje fermentacijom čitave lukovice svježeg češnjaka u vlažnom i kontroliranom okruženju na temperaturama od 60 do 80 °C tijekom 60 dana. Proces fermentacije odvija se bez aditiva, konzervansa ili bilo kojeg drugoga sastojka – potpuno prirodno. Nakon te faze, lukovice oksidiraju u čistoj prostoriji još 45 dana.

Češnjak sadrži šećer i aminokiseline koje u procesu fermentacije proizvode melanoidin, tamnu supstancu odgovornu za boju crnog češnjaka tijekom ovog dugotrajnog procesa. Osim što promijeni boju, mijenja okus i teksturu. Izgubi gorčinu i ljutinu, i razvije mekanu, sočnu teksturu s okusima koji podsjećaju na «balsamico ocat» ili «sojin umak», sa slatkastim okusom «suhe šljive“. Zbog svog aromatičnog okusa, vrlo je zanimljiv i omiljen u svijetu visoke gastronomije. Proizvodnja crnog češnjaka već je zastupljena u znatnoj mjeri u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Kini, no u usporedbi s crnim češnjakom proizvedenim u Hrvatskoj, proizvod međunarodne konkurencije ne može se mjeriti po kvaliteti, a još manje po okusu. Za razliku od njihovog crnog češnjaka koji je bljutav i neukusan, crni češnjak proizveden u Hrvatskoj sladak je i ima okus suhe šljive.

crni češnjak

Koje su razlike između crnog i bijelog češnjaka?

Crni luk se može jesti sirovi ili kuhan, odnosno na isti način kao i svježi češnjak. U odnosu na svježi, glavne prednosti su mu da nema onaj karakterističan miris kod konzumacije, nema lošeg zadaha ni isparavanja iz kože, tako da ga se može nesmetano jesti. Djelotvorniji je od svježeg, antioksidansi se povećaju do 10 puta u odnosu na svježi i organizam ga lakše prihvaća. Učinkovitost u borbi protiv više vrsta raka povezano je s antioksidativnim učincima. Češnjak sadrži ALICIN koji je jedan od najmoćnijih antioksidansa iz biljnog svijeta. Istraživači su otkrili da je alicin učinkoviti prirodni “antibiotik” i pomaže tamo gdje postoji imunost na antibiotike. Dodatna korist je u tome što bakterije ne mogu razviti otpornost na alicin.

Češnjak ima snažan obrambeni sustav zaštite od insekata i gljivica. Oštećenje njegovog tkiva uzrokuje kemijsku reakciju između alina i alinaze (enzim), te nastaje alicin prirodni «insekticid». To je ono što čini češnjak kao moćan anti-infektiv, studije su pokazale da može ubiti sve od kandide, herpesa, MRSA, tuberkuloze otporne na lijekove, pa čak i HIV-a. No, alicin je kratkog vijeka, traje manje od sat vremena. Dakle, kuhanje, starenje, drobljenje i druga oštećenja uzrokuju raspadanje alicina u druge spojeve. Drugim studijama, utvrđene su visoke koncentracije sumpornih spojeva, jedan od najvažnijih je S-alil cistein (SAC). Prednost SAC-a je dobra apsorbacija, mnogo je stabilniji od alicina i 100 % bioraspoloživ.

crni češnjak

Prednosti crnog češnjaka

Poput mnogih drugih biljaka, češnjak sadrži širok spektar fito sastojaka koji djeluju zajedno, kako bi proizveli široku paletu dobrobiti za Vaše tijelo. Češnjak je bogat manganom, kalcijem, fosforom, selenom i vitaminima B6 i C, tako da je koristan za kosti i štitnjaču. Češnjak pomaže tijelu da se očisti od teških metala, poput olova, žive, kadmija, arsena itd. Postoje brojne studije koje pokazuju pozitivne efekte češnjaka za više od 150 različitih bolesti.
1. Smanjenje upale (smanjuje rizik od osteoartritisa)
2. Jačanje imunološkog sustava – bogat je antioksidansima koji su bitni za naš imunološki sustav (antibakterijsko, antifungalno, antivirusno i antiparazitska svojstva), te je bogat slobodnim radikalima. Toksičan za 14 vrsta stanica karcinoma (uključujući mozga, pluća, dojke, gušterače, itd.). Sadrži: antioksidanse, lipide topive u vodi, organosumporne spojeve, polifenole(allixin), tetrahidro-beta-karbolina, selen, N-fruktozil glutamat, Nfruktozil arginin, N- (1-deoksi-D-fructo- 1-il) -L-arginin i dr.
3. Poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja i cirkulacije (protiv zgrušavanja, usporava naslage, poboljšava lipide, te pomaže kod visokog krvnog tlaka. To je korisno u liječenju hipertenzije i za borbu protiv visoke razine kolesterola.). Znanstvena istraživanja su pokazala da češnjak može biti povezan na prevenciju bolesti srca, sprječava nastanak plaka u arterijama.
4. Borbi protiv prehlade: Nedavne studije su pokazale da češnjak ima slična svojstva antibiotika, tako da potrošnja može biti korisna za borbu protiv simptoma prehlade i da ih spriječi.
5. Mršavljenje: Češnjak pomaže u metabolizmu masti i stoga pomaže kod mršavljenja, ako je u kombinaciji sa zdravom prehranom.
6. Bori se protiv parazita: Češnjak je popularan lijek za crijevne parazite i korišten je za tu svrhu već dugi niz godina. Ali djeluje globalno na parazite, viruse i bakterije u tijelu.

Više informacija o crnom češnjaku i raznim egzotama saznajte na broj tel: Exotic King + 385 98 412 632 i na internetskoj stranici www.exotic-king.com

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSam napisao projekt i dobio sredstva za mlade poljoprivrednike
Sljedeći članakPojava influence ptica kod Vinkovaca
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.