Izdanja 2018.

Od sredine 1990-ih godina prvi puta protekle 2017. godine u plantažnim nasadima jabuka nismo zabilježili štete od najopasnije gljivične bolesti: uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Razlog tome je iznadprosječno suha i hladna zima 2016./17., te neobično suhi i vjetroviti proljetni ožujak, travanj i svibanj. Ipak, povremeni i obilni ljetni pljuskovi (često uz olujni vjetar i tuču) uzrokuju pojavu nekih novijih uzročnika bolesti jabuka.

Šenon (romanesco ili rimska brokula) je križanac karfiola i brokule. Blaži je i ugodniji, te ga i djeca radije jedu, a nešto je i vrijedniji po sastavu vitamina, minerala i ostalih zdravih materija. Rezultat je križanja dva varijeteta unutar vrste Brassica oleracea: brokule (B. oleracea var. italica;) i karfiola (B. oleracea var. botrytis).

Kako se snaći u brojnim propisima vezanim za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u?

Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.

Duljina životnog ciklusa, odnosno, vegetacije svih biljnih vrsta, pa tako i povrćarskih kultura uvjetovana je prije svega genetski, a zatim klimatskim prilikama na području uzgoja. Treći čimbenik je čovjek, koji na duljinu vegetacije utječe svojim selekcijskim i oplemenjivačkim radom (rane i kasne sorte).

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“

Čekinjasta broćika, broćenica, broć mali, fatavac, hvatavac, korenica, korenika, lipavica, mačak, prilipača, pupac, pupčac, sapinjača, smolavac, turica, krpiguz, krpelj samo su neki od narodnih naziva ove jednogodišnje širokolisne vrste koja učestalo zakorovljuje ozime žitarice i uljanu repicu.

Uljana repica je danas po proizvodnji druga uljarica u Europi, iza suncokreta. Samo države članice Europske unije proizvode 21,2 milijuna tona sjemena uljane repice (prosjek 2012. - 2016.) što je 30,3 % svjetske proizvodnje (FAOSTAT, 2018.). U Hrvatskoj su posljednjih godina zbog sigurnog otkupa i manjih ulaganja površine pod uljanom repicom značajno povećane.

Posljednjih nekoliko godina na području Republike Hrvatske urod zrna pšenica otkupljuje se prema važećim parametrima kvalitete koji su određeni Pravilnicima.

U Hrvatskoj je peradarska proizvodnja uglavnom organizirana u velikim proizvodnim jedinicama, a tek manji dio proizvodnje se odvija u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iako postoji duga tradicija peradarske proizvodnje u našoj zemlji u kojoj su registrirane dvije izvorne pasmine, kokoš hrvatica i zagorski puran.

Tehnologija proizvodnje rakija uključuje dvokratnu destilaciju fermentirane sirovine na jednostavnom uređaju za destilaciju (alambiku) ili jednokratnu destilaciju na složenom uređaju s kolonama. Rezultat destilacije bez obzira na tip uređaja kojeg koristimo je destilat visoke alkoholne jakosti (više od 60 %vol).

Uslijed klimatskih promjena uvjeti za uzgoj niti jedne vegetacijske sezone nisu isti, a u zadnjih nekoliko sezona velike štete od niskih temperatura i mraza zabilježene su u mnogim proizvodnim nasadima. Mnogi poljoprivrednici nisu se opravili od prošlogodišnje štete koja je nastala uslijed djelovanja mraza i niskih temperatura i koja je pojedine proizvođače dovela na sam rub egzistencije.

Nakon što se ideja o podizanju nasada voćnjaka dobro osmislila, dobro je staviti na papir što je sve potrebno za ovakav pothvat. Za razliku od nekih drugih vrsta poljoprivredne proizvodnje, voćnjak spada u kategoriju trajnih nasada i to s razlogom - propust u investiciji podizanja nasada ne može se naknadno promijeniti niti nadoknaditi i pogreška ostaje dok god postoji nasad! Zato bi bilo dobro prije donošenja odluke o ovakvom ulaganju napraviti tehničku i ekonomsku analizu te se upoznati sa svim potrebnim zahvatima.

Urod svih uzgajanih poljoprivrednih vrsta, pa tako i ratarskih, ovisi o velikom broju čimbenika. Za uspješan uzgoj poljoprivrednih vrsta potrebno je osigurati 5 temeljnih vegetacijskih čimbenika: toplinu, svjetlost, zrak, hranjive tvari i vodu. Na većinu navedenih čimbenika u ratarskoj proizvodnji čovjek nema utjecaj, ili je taj utjecaj ograničen.

Zlatnožute cvjetne glavice maslačka koje kao malena sunca u proljeće proviruju s gotovo svake zelene površine uvijek nas iznova podsjećaju na brojna ljekovita svojstva ove biljke. Važno je samo da budu ubrane s ekološki čistih staništa, nikako s gradskih zelenih površina ili u blizini prometnica. Ljekoviti su svi dijelovi biljke, a mogu se koristiti svježi ili osušeni.

Je li moguće da Hrvatska, zemlja s desetak milijuna rodnih stabala maslina, ima samo 14 autohtonih sorti maslina, ili je ipak nešto drugo u pitanju?