Pravni savjeti

Susjed namjerava zamijeniti dotrajalu ogradu koju je prije dvadeset godina podigao bivši vlasnik u dogovoru sa mnom. Smije li susjed postaviti novu ogradu na mjesto gdje je bila stara ograda, da li se ograda smije nalaziti na polovici međe, da li susjed mora tražiti moju suglasnost za postavljanje ograde po međi, mogu li ja osporavati susjedu da ogradu ne postavlja pola međe? Koliko ograda treba biti udaljena od međe ako ja ne dozvoljavam da ograda ide po polovici međe, ima li razlike u drvenoj ogradi, ogradi koja ima betonski temelj i metalnu žicu.

Koja je razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu?

Mogu li se međe stare 20 godina sada mijenjati. Želio bih angažirati mjernika da utvrdi gdje su točno međe tih parcela. Tko je dužan snositi troškove geometra?

U vrijeme Drugog svjetskog rata gruntovnica je izgorjela u požaru, od tada do sada su putevi do naših oranica bili široki dva metra. Nedavno je izmjeru izvršio mjernik te je puteve ucrtao u širini od tri metra. Može li mjernik bez suglasnosti vlasnika proširiti put na štetu susjednih oranica i polja?

Može li se OPG prenijeti sa strica na nećaka i može li se u tom slučaju prenijeti pravo zakupa na poljoprivredno zemljište u vlasništvu? ODGOVOR Upis...

Čestica na kojoj sam sagradio kuću i gospodarske zgrade u zemljišnim je knjigama bila upisana na susjeda, iako on nikada nije bio vlasnik te čestice. Stvarni vlasnici su bili moj otac i stric, svaki u 1/2 dijela (stanje u katastru). Moj otac je kod suda napravio darovnicu kojom mi je darovao svoju 1/2 dijela, ali taj ugovor nije proveden u zemljišnim knjigama. Stric mi je prodao svoju 1/2 dijela, ali ni to nismo proveli u zemljišnim knjigama. U zemljišnim knjigama se kao vlasnik upisao moj brat tako što je tužio pokojnog susjeda. Što mogu učiniti da zaštitim svoje vlasništvo?

Je li članak 9., Stavak 3 zakona o dopunskim djelatnostima iz 2013. koji kaže da zarada od dopunskih djelatnosti ne smije prijeći 50 %...

Otac mi je darovnim ugovorom ostavio zemljište. Zanima me plaća li se na to porez i što mi je činiti nakon primitka iste? Treba li ipak to prijaviti na Poreznu upravu i ako da što trebam priložiti od papira?

Gospodarska vrijednost mog zemljišta je 2.000 €, a da bih se mogao prijaviti na neke natječaje potrebno je imati barem 3.000 €. Kako podići...

Možete li mi objasniti što je konkretno potrebno za obavljanje prodaje za dodatnu djelatnost i proizvod; odnosno dali je dovoljno otvoriti OPG s iznajmjenim poljoprivrednim zemljištem i registrirati dodatnu djelatnost? Koje institucije treba angažirati za početak rada i koje uvjete zadovoljiti za registraciju OPG-a i dodatne djelatnosti za prodaju kolača, krošula i sl.na manifestacijama?

Rođena sam 24. 6. 1959. i plaćam poljoprivredno osiguranje od 1. 1. 1980. Posljednjih sam osam godina nositeljica OPG-a u sustavu PDV-a. Bolesna sam, ali ni u drugom pokušaju nisam uspjela dobiti invalidsku mirovinu. Zanima me mogu li ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 32 godine mirovinskog staža koji ću navršiti potkraj 2011., kao i imam li pravo na novčanu naknadu ako se po prekidu poljoprivrednog osiguranja prijavim Zavodu za zapošljavanje?

Kupio sam poljoprivredno zemljište 1982.g. i od tad sam u posjedu tog zemljišta. U zemljišno-knjižnom uredu u Varaždinu rečeno mi je kako je jedan dio predmetne čestice vlasništvo Republike Hrvatske. Kod Državnog odvjetništva u Varaždinu podnio sam zahtjev za ispravak pogrešno upisanog vlasništva, ali su mi odgovorili da za stjecanje vlasništva moram biti u posjedu četrdeset godina. Prethodni vlasnik tog zemljišta bio je u posjedu od 1968.g. U posjedu sam trideset i tri godine, imam li pravo sada podnjeti zahtjev za ispravak pogrešno upisanog vlasništva?

Imam 1.65 h maslinika u koncesiji 50 godina. Zanima me na koju mjeru mogu aplicirati jer moram zagraditi maslinik i usitniti kamen i kupiti neke strojeve? Vrijednost radova, tj. zahvata je cca 500.000 kuna.

Svake godine osiguravam usjeve kod osiguravajuće kuće, policu ugovaram na početku godine. Na ugovoru je uvijek plaćanje u nekoliko rata i to obično 4-7 mjeseci tekuće godine, a ja redovito uplatu obavljam krajem godine jer u tom periodu počinju i meni stizati uplate od prodane robe u sezoni. Takav odnos funkcionira već godinama. No, ove godine je u usjevima bila tuča, nezavisna procjeniteljska kuća procijenila je štetu na 6-9 %, no osiguranje odbija bilo kakvu isplatu zbog toga što polica nije aktivirana. To znači da je prije nastale štete uplaćena 1 lipa, polica bi bila aktivirana i bila bi mi isplaćena šteta. Da li sam ja, s obzirom da polica nije aktivirana uopće dužan platiti istu? Da li mogu na neki drugi način tražiti naknadu za procjenjenu štetu?

Vlasnik sam stana u kojem živim, ali zbog visoke cijene grijanja koje ne mogu plaćati zanima me da li mogu tražiti da mi iz stana uklone radijatore i izmjeste okomite cijevi?

Što je sa zgradama koje se trebaju upisati u zemljišne knjige? Što vlasnici stanova trebaju poduzeti? Tko je odgovoran?