Cvjećarstvo

Neke drvenaste ukrasne vrste (npr. smreka, šimšir, divlji kesten, tuja i dr.) zadnjih godina postaju sve češći predmet biljnog zdravstva, te se njihovo održavanje u budućnosti bez izravnih mjera zaštite vjerojatno više neće provoditi.

Amarilis (Ammarilis vittatum) je lukovičasta biljka uskih dugih listova, čvrste i uspravne cvjetne stapke na kojoj se nalaze upadljivo veliki cvjetovi crvene, narančaste, bijele boje, a mogu biti i dvobojni, prugasti.

Lisiantus ili još poznat kao teksaški zvončić (Eustoma grandiflorum) jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka koja se kod nas uzgaja kao lončanica ili kao cvijet za rez. Prirodno je rasprostranjen u toplijim krajevima južne i sjeverne Amerike, Meksika i Kariba, a u Japanu i Novom Zelandu bave se uzgojem novih ukrasnih sorti ove prekrasne biljke.

Trgovci ukrasnog bilja nastoje udovoljiti prohtjevima kupaca za novim zanimljivim i egzotičnim biljkama, proširujući svake godine ponudu novim vrstama, kultivarima i hibridima.

Osjetno kraći dani, još uvijek topli, ali s hladnim noćima, jasno upućuju da je jesen stigla. Iako se tempo života pomalo usporava kako su dani kraći, malo fizičke aktivnosti u vrtu, povrtnjaku ili voćnjaku nije naodmet, osobito kad je potrebno posaditi ili posijati novo povrće koje ćemo moći brati tijekom jeseni, zime i proljeća, obaviti gnojidbu, urediti travnjak i ukrasno bilje, te pripremiti okućnicu za zimu.

Izbor biljaka koje se mogu uzgajati na kiselim tlima prilično je velik, a navest ćemo tek neke, najčešće uzgajane.

Dok je ova biljka nekima posve novo otkriće, drugima je dobra stara znanica iz bakinih vrtova, gdje je nekada ponosno krasila seoske okućnice. Iako je s vremenom pala u zaborav, postaje sve omiljenija trajnica koja nas u proljeće uveseljava svojim neobičnim i nježnim izgledom.

Bilje je u uređenju interijera prisutno već desetljećima, a uglavnom ga se doživljava kao ukras. Međutim, osim dekoracije prostora, biljke imaju i druge funkcije. Kao što je poznato, bilje obogaćuje zrak kisikom i, u presuhim suvremenim prostorima, povećava relativnu vlagu zraka, te smanjuje količinu prašine. Nadalje, zabilježeno je da ukrasno bilje zajedno s mikroorganizmima tla znatno doprinosi snižavanju koncentracije brojnih otrovnih i kancerogenih spojeva koji se pojavljuju u interijerima, a poznati su kao uzročnici stanja poznatog kao ‘sindrom bolesnih zgrada’. U interijerima bilje ima tehničke funkcije poput usmjeravanja kretanja, otkrivanja vizura, odbijanja odbljesaka, prikrivanja arhitektonskih nedostataka, odijeljivanja prostora, reguliranja akustike.

Ružu, kraljicu vrtova, osim lisnih uši koje se redovito javljaju svake godine, napada i veći broj drugih štetnika. Najčešći štetnici koji ugrožavaju uzgoj ruže su ružin cvrčak, koprivina grinja i ružine ose listarice. Povremeno se javljaju i drugi štetnici (npr. osa uvijalica, moljac miner, ose šiškarice i bušači izboja) koji se uspješno suzbijaju primjenom mehaničkih mjera zaštite, tj. uklanjanjem i uništavanjem napadnutih biljnih organa.

Vrijeme je sadnje ljetnog cvijeća. Za sadnju odabiremo one vrste koje nam se sviđaju, no pritom moramo poštivati visinu biljaka, boju listova i boju cvjetova. Usklađivanjem ova tri osnovna čimbenika stvorit ćemo prekrasan sklad ili zadivljujuću cvjetnu kompoziciju u vrtu, na cvjetnim gredicama, balkonima i dr.

Rod Gloriosa obuhvaća pet vrsta višegodišnjih zeljastih penjačica porijeklom iz tropskih šuma Afrike i Azije. U prirodnom staništu biljka naraste više od 5 m visoko. Listovi gloriose na vrhu imaju vitičaste kukice pomoću kojih se biljka prihvaća za oslonac.

Dolaskom proljeća rađa se i želja da balkon zasja u svom punom sjaju. Cvjetni aranžmani čine pročelje kuća puno privlačnijim i mame poglede prolaznika.

Ljeti je vegetacija u vrtu bujna, vrt je pun cvijeća no vrijeme cvatnje grmova i drveća uglavnom je prošlo. Grmovi koji cvatu ljeti uglavnom nisu tako brojni kao proljetni pa prilikom sadnje svakako bi trebalo voditi računa da se ovim grmovima popune praznine u vrtu. Tako će naš vrt biti upadljiv i tijekom ljetnih mjeseci.

U svakom vrtu nalaze se mnoge ukrasne biljke koje svojim lijepim listovima ili bogatim cvjetovima ukrašavaju okućnice. No, mnogi sade u svojim vrtovima ukrasne biljke s čijim otrovnim svojstvima nisu upoznati.

Jesen je idealno vrijeme za sadnju ukrasnog bilja, no postoji čitav niz privlačnih biljaka koje bi zbog svog otrovnog djelovanja trebalo izbjegavati saditi u vrtu. Ako su kojim slučajem ipak prisutne u vašem vrtu, pazite kako s njima stupate u dodir. Posebno je važno razlikovati otrovne biljke ukoliko imate malu djecu ili kućne ljubimce.

Nijedan vrt nije u potpunosti jednak nekom drugom vrtu, iako mogu nalikovati. Netko ima sreću i mogućnost da na većem prostoru uredi vlastiti vrt, dok nekom drugom na raspolaganju može stajati samo mali komad zemlje, ali i manja površina može se pretvoriti u prekrasan mali vrt. Postoje okućnice specifičnog oblika, npr. uske i dugačke, ili vrlo strme, stoga u svakom prostoru treba iskoristiti potencijal koji se pruža, ali zbog jedinstvenosti prostora, ne može se na jednostavan način po uzoru preslikati neki drugi vrt.