Ostalo

Kompostiranje je ekološki prijateljska metoda pretvaranja organskog otpada u vrijedno gnojivo u svrhu oplemenjivanja i povećanja plodnosti tla. No, postoji posebna vrsta komposta koja...

Popuniti prijavu za IPARD program nije jednostavno. Prijava je zahtjevna, a dokumentacija koju treba prikupiti, opsežna pa će se mnogi vjerojatno zapitati ima li sav trud smisla. Odgovor je jednostavan – „Ima“, pogotovo uzmemo li u obzir visoke iznose potpora koje je moguće ostvariti iz IPARD-a.

U ponedjeljak 25. studenoga 2013. godine, održati će se svečano predstavljanje Operativnih programa "Promet", "Zaštita okoliša", "Regionalna konkurentnost" i "Razvoj ljudskih potencijala" za razdoblje 2007. -2013.

Komisija je odobrila unos jednog novog proizvoda iz Hrvatske u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Riječ je o ličkom krumpiru, koji pripada sortama Desire, Bintje ili Viktorija, a uzgaja se u Lici, kontinentalnoj regiji u jugozapadnoj Hrvatskoj obrubljenoj visokim planinskim lancima.

Izložbeno-prodajna manifestacija "Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba" održava se ovog vikenda, 7. i 8. listopada 2017. godine, od 9 do 19 sati u balonu Boćarskog doma (Prisavlje 2, Zagreb).

S osobitim zadovoljstvom Vas možemo obavijestiti o održavanju 1. stručnog seminara za proizvođače povrća u Hrvatskoj, a koji će se od 18. do 20. studenog ove godine održati u Opatiji.

Stupanjem na snagu Zakona o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine“, br. 46/22.) Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede započinje s provedbom...

Biljke i plodovi biljaka i drveća (prije svega voćaka) macerirani u rakiji osim što “standardnim” rakijama daju novi izgled, boju i okus, imaju i određena ljekovita svojstva. Stoga je nemoguće pripremiti takve rakije, popularno zvane travarice, a da se ne spomenu i njihova ljekovita svojstva. U ovom prilogu izdvojili smo naše najuobičajenije rakije u koje se stavljaju trave, njihovi plodovi i plodovi voćaka.

Ministarstvo poljoprivrede i Grad Zagreb po četvrti put organiziraju Sajam zimnice i autohtonih proizvoda. Sajam će se održati u Zagrebu od 05. do 07. listopada 2018. godine na Trgu bana Josipa Jelačića, a okupit će 100-tinjak izlagača iz cijele Hrvatske

Laboratorijskom analizom potvrđeno je 8 novih slučaja afričke svinjske kuge, a riječ je o gospodarstvima na području Vukovarsko-srijemske županije na kojima su i do...

Pravila vezana za uvjetovanost tj. sustav zahtjeva koji se mora poštivati u obavljanju poljoprivredne djelatnosti trenutno su predmet rasprave između EK i država članica. Svi...

Jučer, 04. ožujka 2014. godine, održan je sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi povrća.

U kongresnoj dvorani centra "Forum", Radnička cesta 50, u subotu 18. lipnja održat će se jednodnevna konferenciju namijenjena mladim poljoprivrednicima, potencijalnim korisnicima mjera Programa ruralnog razvoja, članovima Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i svima koji imaju do 40 godina starosti i kojima je ova tema zanimljiva.

U vrijeme berbe posljednjeg jesenskog povrća i uklanjanja biljnih ostataka tijekom pripreme povrtnjaka za zimsko mirovanje, postavlja se pitanje kamo s biljnim ostacima. Biootpad (ostaci voća i povrća pri pripremi obroka te vrtni otpad iz povrtnjaka, cvijetnjaka, voćnjaka) čini trećinu otpada jednog kućanstva, a ujedno je i vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta. Stoga, zašto ne djelovati u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse i ne započeti s kompostiranjem upravo u jesen?

Skuplja se isključivo prazna ambalaža ovih tvrtki proizvođača/uvoznika koji financiraju projekt i omogućavaju korisnicima njihovih proizvoda besplatan povrat ambalaže: Agroteks, AgroChem-Maks, BASF Croatia, Bayer Crop Science,Belchim Crop Protection, Chromos Agro, Dow AgroSciences, Florel, Genera, Orchem, Pinus Agro, Syngenta Agro, Stockton. Ambalaža ostalih tvrtki neće biti prihvaćena.

Suvremeni svijet suočen je s gorućim problemom klimatskih promjena. Klimatski ekstremi, poput čestih suša i poplava, izrazito niske odnosno visoke temperature, nanose velike štete poljoprivredi. Od početka industrijalizacije količina CO2 u atmosferi je 40% viša, a ostali staklenički plinovi značajno zagrijavaju atmosferu. Poljoprivreda ima veliki potencijal kao neposredni izvor obnovljive energije. To se prije svega odnosi na poljoprivrednu biomasu, čije je iskorištavanje jedan je od načina sprječavanja klimatskih promjena.