Rubrike

Je li istina ako čuvamo jaja za nasad u brašnu, da produljujemo njihov vijek za mogućnost kasnije inkubacije? U povijesti bilo je svakakvih pokušaja očuvanja rasplodnih jaja. Osim u brašnu, jaja se čuvalo i u vlažnom pijesku,...

Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus, kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.

Grmolike ili jagodaste voćke jedna su od 5 skupina voćaka u koje spadaju jagoda, malina, kupina, ribiz, ogrozd, brusnica, borovnica, aktinidija- kivika. Posljednjih godina, uz navedene, na tržištu se pojavljuju plodovi i sadni materijal tzv. “novih” vrsta jagodastog voća, koje imaju veliki potencijal u budućnosti. Za ove vrste često se koristi naziv neobične, rijetke ili egzotične vrste jagodastog voća, a među njima najčešće su aronija, goji, sibirski kivi, rubus hibridi, haskap i pasji trn.

Koji je omjer koprive i vode u svrhu prirodne prihrane za povrće, voće i vinovu lozu?

Jabuka spada kao i većina voćaka u akrotone vrste, što znači da je najveća koncentracija hormona rasta u vršim pupovima. Hormoni rasta povlače i veću količinu hranivih tvari u vršne dijelove. Posljedica toga je...

Prilikom planiranja sjetve krmnih kultura nužno je voditi računa o nekoliko čimbenika. Prije svega, prilikom odabira parcele treba poznavati stanje vodno-zračnog režima. Također treba izbjegavati one parcele na kojima se u rano proljeće ne...

Prugasti sunovrat je vrsta roda Hippeastrum koji pripada porodici Amaryllidaceae. Taj rod obuhvaća oko 90 vrsta te stotine kultivara. Dugi niz godina vladala je zbrka oko generičkih naziva Amaryllis i Hippeastrum, što je rezultiralo...

U mnogim su zemljama koze danas najvažniji izvor biološki ispravne i nutritivno najvrjednije hrane, dostupne su svim uzrastima, a osobito se preporučuju djeci, starijim osobama, trudnicama, dojiljama i rekonvalescentima. Koze obično obitavaju tamo gdje...

Prije sadnje površinu je potrebno očistiti od korova. Kod sadnje živice, iskopa se jarak nešto veće dubine u odnosu na visinu korijenove bale sadnice i na pravilnu udaljenost sade se biljke. Obavezna mjera njege još...

Goran Vrabec iz Igrišća, nositelj brenda ,,Volim ljuto'', najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2021. godini. Izbor je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirala Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta izbora...

Stručnjaci tvrtke AGROCHEM MAKS svake godine u plastenicima i staklenicima hrvatskih proizvođača povrća i u proizvodnji na otvorenom ispituju najnovije hibride rajčice De Ruiter/Seminis programa. AgroChem MAKS nekoliko godina za redom prednjači u ponudi kvalitetnih,...

Ova jednogodišnja biljka svojim lijepim plavim cvjetićima uspješno se uzgaja ali koji put i “pobjegne”.

Jedan od vrlo vrijednih darova prirode i pčela je propolis! Budući da je dokazano njegovo djelovanje, odnosno sprječavanje rasta i uništavanje nekih bakterija i gljivica, te djelovanje na viruse, s pravom nosi naziv “prirodnog antibiotika”! Kad upoznamo njegovo djelovanje shvatit ćemo kako propolis možemo koristiti preventivno, terapijski, te u rekonvalescenciji!

Od kraja kolovoza do sredine rujna ovisno o sortimentu i vremenu sadnje krumpira započinje njegovo vađenje. Kako bi se olakšala berba tj. lakše uklonio nadzemni dio (cima), spriječio prijenos bolesti do gomolja, te ubrzalo...

Pokojni otac je prije 50 godina kupio zemljište od 3000 m2. Nikada tu česticu nije prepisao na sebe tako da se ona i danas vodi na prijašnjeg preminulog vlasnika. Tu smo zemlju obrađivali, ali je bivši vlasnik imao nasljednike koji nikada nisu tražili tu česticu. Postoji li mogućnost da mi tu česticu prepišemo u svoje vlasništvo?

Stranice u tiskanom izdanju: 5 - 7 U prošlom (6.) broju Gospodarskog lista objavljeno je nekoliko članaka o mogućnosti različitih potpora u poljoprivredi s administrativnog gledišta. Čitatelji su mogli do sad uočiti da ne samo u...