Rubrike

Mak (lat. Papaver somniferum L.) se kao jednogodišnja biljka sadi najčešće kao ukrasna biljka u vrtovima. Međutim, sadi se i u druge svrhe – najpoznatije u farmaceutskoj industriji, ali i za potrebe pekarske...

Cvjetača Poput ostalih kupusnjača, i cvjetača je podrijetlom sa Sredozemlja i Bliskog istoka. Prvi pisani dokument o cvjetači potječe iz 12. stoljeća. Europski izvori u 16. stoljeću spominju uzgoj cvjetače u Turskoj i Egiptu, a u isto vrijeme dospjela je u Englesku sa Cipra. Oko 1600. godine već se uzgaja u Francuskoj, u 17. stoljeću i u Italiji. Iz Italije se u 19. stoljeću počinje izvoziti u sjevernu Europu. Iz Europe uzgoj se proširio na Ameriku i Aziju, gdje su Indija i Kina po površinama vodeće zemlje u proizvodnji.

Živjeti na selu?! Neprocjenjivo! Sami organiziramo svoje vrijeme, 24 sata smo zajedno. Vjerujte, nema ništa ljepšega nego biti s obitelji. To je privilegij! - govori najuzornija hrvatska seoska žena, Melita Vrbanek iz Vivodine, sela u Karlovačkoj županiji, u Parku prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“, koja je lentu primila lani u listopadu.

Poljoprivredno gospodarstvo je preneseno na novog korisnika i sad ima novi MIBPG. Nastavlja li teći obvezno razdoblje za preuzete poljoprivredne površine, u slučaju nastavka provođenja operacije iz IAKS mjera, ili s novom godinom počinje...

Poriluk je kod nas nepravedno zapostavljen u vrtu i na jelovniku. Nakon što otkrijete kako ga je lako uzgojiti, bit će u vašem vrstu svake godine. Želite li uživati u poriluku tijekom cijele godine,...

Tijekom godina skupio sam četiristotine slobodnih sati koje nisam mogao iskoristiti s obrazloženjem poslovođe da se slobodni sati ne mogu početi koristiti dok se ne potroše godišnji odmori svih ostalih radnika. Sada se priča da bi direktor mogao te slobodne sate jednostavno ukinuti.

Travanj je proljetni mjesec u kojemu cvjetaju maslačak, voćke, uljana repica, razne vrste korova i vrba. Radovi na pčelinjaku u travnju ove godine donekle se razlikuju od prethodnih. Razlog je hladno i snježno vrijeme tijekom prvog dijela ožujka.

Povrtnjak smo tretirali sredstvima karence 3-7 dana. Naša djeca smatraju da je ovakva proizvodnja štetna, pa smo pokušali uzgojiti mrkvu bez ikakvog mineralnog gnojiva i prirod je bio slab. Rajčice smo prskali mlijekom, no napala ih je bolest, pa ih nismo mogli niti konzumirati, a zanima nas i kako se riješiti glodavaca koji rade tunele? Mislite li da je dosadašnji način proizvodnje bio štetan (posebno za djecu)?

Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj...

Poljska je jedan od najvećih svjetskih proizvođača malina. Povećanje nasada malina u posljednjih nekoliko godina, posebno sorte koje se uzgajaju bez potpora, uzrokovalo je povećanu zabrinutost vezanu za mehanizaciju nasada malina, ali i napredak...

Vrlo aktivno Hrvatsko agroekonomsko društvo, ovaj puta u suradnji s Klubom znanstvenika Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine PRSTEN održalo je panel raspravu sredinom lipnja pod nazivom „Budućnost Hrvatske industrije šećera“. Iako je panel održan...

Kako dobiti povlasticu za skupljanje školjkaša i morskih puževa? ODGOVOR Nove povlastice se ne izdaju, možete kupiti povlasticu od korisnika, drugog ribara koji ju prodaje. Povlastica u sebi mora sadržavati alate, priručnu opremu za skupljanje drugih...

Početkom lipnja prošle godine u sjevernom dijelu Međimurske županije dogodio se pomor pčela. Stradalo je više od 1100 košnica i milijuni pčela. Cijeli 'pčelinji svijet' u domovini bio je u nevjerici. Pitao se kako...

U našem podneblju na pšenici se pojavljuju tri hrđe - crna, smeđa i žuta hrđa. Crna hrđa (Puccinia graminis), poznata od starogrčkih i rimskih vremena i stoljećima je bila najčešća bolest pšenice. Posljednjih tridesetak godina gotovo da je izčeznula u Hrvatskoj, pa je na pšenici najčešće prisutna smeđa hrđa (Puccinia recondita), a u 2014. godini zabilježene su značajne štete od žute hrđe (Puccinia striiformis).

Posljednjih 15 godina učinjeni su veliki pomaci u selekciji i istraživanju prikladnosti podloga za trešnju.

Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe). Nasuprot tome, imaju visok sadržaj vode, izuzimajući orašasto i sušeno voće. Voće i povrće sadrži niz ostalih sastojaka koji su neophodni za pravilno i zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Konzumiranje svježeg voća i povrća stoga ima nezamjenjivu ulogu u prehrani. S obzirom na godišnje doba veliki je izbor različitog voća koje se može konzumirati bilo u svježem stanju ili ga je moguće preraditi u jednu od vrlo ukusnih prerađevina te konzumirati u hladnim zimskim danima.