Rubrike

Među pčelarima je poznato da pčelarska godina počinje u kolovozu. Razlog je što tada zajednice počinjemo pripremati za zimu, a pčele izležene ujesen dočekaju iduću godinu i one su uz maticu jezgra razvoja zajednice. Unatoč tome, ovaj podsjetnik radova po mjesecima, radi lakšeg praćenja, započinjemo sa siječnjem koji u ove vruće dane izgleda dalek, a za neke i ugodno hladan.

Kraj kolovoza i početak rujna pogodno je vrijeme za sadnju jagoda, jer će mlade biljke imati dovoljno vremena da se čvrsto ukorijene, pa će iduće godine donijeti obilje plodova. Dobar urod jagode daju samo na slobodnim i otvorenim površinama.

Nedavno smo u podsjetniku o štetnicima kukuruza spomenuli i opasnost od pojave kukuruzne zlatice, štetnika koji se posljednjih 10-ak godina širi Hrvatskom i mjestimice uzrokuje značajne štete.

Ferokloroza ili žutica voćaka i vinove loze fiziološka je bolest zbog loše ishrane željezom. Nazivaju je još željezna kloroza ili kloroza karbonatnih tala, jer se najčesće javlja na voćkama i vinovoj lozi uzgajanim na karbonatnim tlima. Naime na karbonatnim tlima dolazi do inaktivacije aktivnog (reduktivnog) željeza, jer je uz prisutnost većih količina kalcija (aktivnog vapna) povećana oksidacija (inktivacija) fiziološki aktivnog željeza. Često se naziva internervalna ili interkostalna klooza, j

Tijekom srpnja i kolovoza slijedi intenzivan porast ploda, posebice razvoj sjemenke odnosno njezino okoštavanje, zbog čega se pojačava potreba za priljevom novih hranjiva u sjemenku. Kako plod masline u to vrijeme ima mogućnost stvaranja organske tvari iz anorganskih, koje pritječu iz lista ili preko pokožice ploda, hranjiva se mogu neprekidno dodavati prskanjem tekućim mineralnim gnojivima i tako omogućiti pravilan razvoj ploda.

Posljedice sve stresnijih uvjeta u kojima živimo kao i ubrzan tempo svakodnevice nastoje se ublažiti radom s biljkama i boravkom u vrtu. Hortikulturna terapija počinje se razvijati četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, iako najintenzivnije posljednjih dvadeset godina. No, ne možemo je nazvati novom jer je povoljan učinak biljaka na zdravlje ljudi poznat još od Starog vijeka.

Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene, jer na tržište dolaze kad se osjeća veća potražnja, pa postižu veću prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive za potrebe stalno rastuće turističke privrede, jer dozrijevaju za pune turističke sezone. Dakako, nalaze povoljno tržište i u većim potrošaćkim središtima, tj. gradovima.

Farmerski uzgoj divljih životinja privlači pozornost sve većeg broja uzgajivača, u čemu mnogi vide lakši način proizvodnje zdrave i kvalitetne hrane za razliku od uzgoja udomaćenih srodnika. Jedno od takvih je i uzgoj američkih divljih pura, preteća našega autohtonoga zagorskog purana, koji je prije dvije godine pokrenuo Božidar Tišinić iz Taborišta nedaleko od Petrinje.

Iz skupine lupinastih voćnih vrsta kod nas se uzgajaju bajam, orah, lijeska i kesten. Uzgoj ovih voćaka za sada je još slabo zastupljen i nemamo većih plantažnih nasada, osim nekoliko plantaža lijeske. U zadnje vrijeme ipak se počinje kod nekih proizvođača javljati zanimanje za uzgoj ovih korisnih voćnih kultura, pa je poznavanje bolesti i njihovo suzbijanje vrlo važno u intenzivnoj proizvodnji ovih voćnih vrsta.

Pod nazivom pečurke podrazumijevaju se gljive iz roda Agaricus. Većina su njih jestive, a kod nas samo neke, pr. Agaricus xantoderma su otrovne. Najzastupljnije su jestive pečurke iz navedenoga roda kračun (Agaricus macrosporus), rudnjača (Agaricus campestris), lipka (Agaricus arvensis), dvoprstenasta pečurka (Agaricus bitorquis).

Radič potječe iz Švicarske, a danas se mnogo uzgaja u našim primorskim područjima, osobito u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji, gdje se troši kao salata tijekom jeseni, zime i proljeća. U zimskom razdoblju može se proizvoditi metodom pospješivanja.

Među raznim vrstama divljeg voća šumskim jagodama su razlogom više da se ljubitelji prirode odlučuju pohoditi njima već poznata staništa, te spojiti ugodno s korisnim i osjetilima priuštiti užitak od ukusnih plodova.

Glavna prednost postrnih usjeva je u tome što njihov uzgoj omogućuje ekonomičnije korištenje tla budući da na istoj parceli možemo ostvariti dvije berbe (žetve) godišnje, što je od osobite važnosti za gospodarstva koja nemaju dovoljno obradivih površina.

Mrkvu napada nekoliko vrsta lisnih uši, a najopasnije su Cavariella aegopodi, koja prezimljuje na vrbi i vrsta Semiaphis dauci.
Na paprici koju sadimo u polje, često nakon presađivanja velike štete mogu izazvati gusjenice sovica pozemljuša Agrotis sp. i Euxoa sp.
Pepelnica rajčice, bolest je novijeg datuma na rajčici, koja iz godine u godinu postaje sve veći problemom.

Kako se razvijaju mogućnosti i načini kemijske analize povrća, tako nas svako malo tisak, onaj stručni ili popularni, izvještava o dobrim zdravim i preporučljivim sastojcima neke vrste povrća. Tako je i s brokulom.

Makovi su oduvijek plijenili poglede. Sigurno vam nije mogao promaći prizor makova u polju dok ste se vozili kroz neki krajolik. Zaista ih je divno vidjeti kako se crvene uz rubove cesta, u poljima i na livadama. I dok vi uživate u tom pogledu, neki plaču zbog prevelike brojnosti makova u njihovim poljima.