Rubrike

Kelj pupčar ( Brassica oleracea var. gemmifera) najmlađa je povrtlarska kultura vrste Brassica oleracea, o čemu svjedoče prvi pisani podaci o sadašnjem obliku kelja pupčara iz Belgije potkraj 18. stoljeća. Naime, navode da je kelj pupčar značajno jesensko-zimsko povrće, čije se male glavice (veličine pupova) i lišće koriste kao varivo, a dobro se i smrzavaju, pa se može koristiti u prehrani tijekom cijeloga zimskog razdoblja.

Ponašanje peradi u objektu važan je čimbenik, koji može utjecati na proizvodnju u jatu. Uvjetovano je nasljednim čimbenicima i može se razlikovati između vrsta, pasmina i jedinki u okviru svakog jata. Pritom je spoznato da perad komunicira i unutar svoga jata (društva) teži uspostavljanju socijalnog reda.

Ova jednogodišnja biljka svojim lijepim plavim cvjetićima uspješno se uzgaja ali koji put i “pobjegne”.

Za kaktuse se nije znalo prije otkrića Amerike, a danas ih ima širom cijelog svijeta u raznim, pa i čudnovatim oblicima. Neki su nalik na klipove, koralje, zmijice, spužve, ježeve... To ih i čini omiljenim sobnim biljkama.

Vapnenasto leglo zarazna je bolest poklopljenog pčelinjeg legla uzrokovana s plijesni Ascosphaera apis. Jedna je od učestalijih bolesti pčelinjeg legla u našoj zemlji. Uglavnom se javlja u toplo doba godine, odnosno najćešće u svibnju i lipnju.

Rajčica (Lycopersicon esculentum) je vrlo raširena namirnica u cijelom svijetu zbog višestrukog načina uporabe.

Kopar (Anethum groveolens) jednogodišnja je biljka povrća, čiji se listovi koriste kao začin u mnogim jelima, a istovremeno djeluje kao ljekovito povrće. Kao povrće kopar se koristi u pripravljanju juha i umaka, i kao dodatak varivima.

S približavanjem ljetnih vrućina, sve nam je važnija hladovina u vrtu. Hladovinu nalazimo u sjeni kuće, na natkritoj terasi, pod suncobranom, u sjenici i ispod pergole, ali ipak je nezamjenjiva hladovina što ju pruža krošnja razlistalog stabla.

Otkako je prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva objavilo Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, javlja se sve veći broj OPG-a zainteresiranih za preradu mlijeka na vlastitim gospodarstvima. Pravilnikom su definirani uređenje, oprema, način rada, djelatnici i higijenske mjere u takvim objektima.

Jedan od vrlo vrijednih darova prirode i pčela je propolis! Budući da je dokazano njegovo djelovanje, odnosno sprječavanje rasta i uništavanje nekih bakterija i gljivica, te djelovanje na viruse, s pravom nosi naziv “prirodnog antibiotika”! Kad upoznamo njegovo djelovanje shvatit ćemo kako propolis možemo koristiti preventivno, terapijski, te u rekonvalescenciji!

S obzirom na građu probavnog trakta i vrstu hrane koju uzimaju, kuniće ubrajamo u biljoždere. Raznolika i pravilnoodabrana hrana osnova je za očuvanje zdravlja, ali i zaoptimalnu proizvodnju. Osnovna krmiva kojima se koristimo u hranidbi kunića možemo podijeliti u nekoliko skupina: zelena krmiva, suha krmiva, korjenjače i gomoljače, zrnevlje žitarica i mahunarki, otpatci i nusproizvodi prehrambene industrije, industrijski pripremljena hranate mineralni i vitaminski dodaci.

Tikva se ubraja u najstarije vrste povrća, jer su je koristile stare američke civilizacije prije više od 4000 godina. Ima više vrsta tikava, no, najviše se uzgajaju tri vrste: obična tikva, bundeva i muškatna tikva.

Routh Stout, autorica mnogih knjiga, između kojih “Vrt bez motike” (možemo nabavitii u našim knjižarama), uvijek je preporučivala malčiranje, slojeve, brežuljke,gomile...

Unatoč poslovičnoj sporosti, zahvaljujući sposobnosti stvaranja brojnog potomstva, blagim zimama, dugim kišnim razdobljima i velikoj proždrljivosti, puževi su iz godine u godinu sve teže uhvatljivi štetnici u našim nasadima. Stoga nam se i ovoga proljeća valja prisjetiti uobičajenih mjera suzbijanja, ali nam je isto tako dužnost proizvođače upoznati s novim spoznajama i iskustvima.

Na škrtoj zemlji dalmatinskog zaleđa oduvijek je vladala oskudica. U tako nepovoljnim životnim prilikama spontano se razvio jedan dinarski tip živičarke, kojega još davne 1914. godine, kao regionalnu posebnost, opisuje Armin Arbeiter u knjizi “Handbuch der Nutzgeflügelzucht für Österreich und die Donauländer”.

Dinja pripada skupini povrća s velikom hranidbenom vrijednosti. Za prehranu se rabi kao svježa namirnica s puno sladora, betakarotena i kalija. Djeluje osvježavajuće, posebice u vrelim ljetnim mjesecima kad je i najcjenjenija.