Rubrike

Fungicidi protiv peronospore vinove loze
(francuske preporuke za 2009.g.)

Prošle smo godine ponovno zabilježili natprosječno toplo razdoblje rujan - listopad - studeni s neuobičajenom “zakašnjelom” pojavom nekih štetnika, pa smatramo da je prezimljujući potencijal biljnih bolesti i štetnika u vinogradarstvu ponovno značajan. Stoga već u prvim mjerama usmjerene kemijske zaštite pozornost vinogradara mora biti usmjerena na neželjene životinjske organizme: štitaste uši, lozine grinje (akarinoza i erinoza), vinogradarske pipe i štetne gusjenice (grba korak, lozin pupar i sovice).

Određivanje nove aktualne vrijednosti mirovine
Nova aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod, radi određivanja mirovine i usklađivanja mirovina i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja od 1. siječnja 2009. iznosi 57,59 kn.

Mastitis se ne javlja samo kao problem starih krava nego i junica. Poznato je i zastrašujuće da junice nemaju potpuno zdravo vime uoči teljenja nego su u 90 posto slučajeva nakon teljenja opterećene infekcijom.

Malina i kupina su voćne vrste koje spadaju u skupinu jagodičastog voća i osim primjene u svježem stanju imaju naročito veliku primjenu u preradi u razne proizvode u industriji i kućanstvu (sokovi, marmelade, džemovi, vina, likeri, rakije, smrznuto voće itd.). Pored prehrambenih svojstava zbog bogatstva minerala, vitamina i drugih sastojaka mnogi ih smatraju i ljekovitim voćem.

Vinovoj lozi najviše odgovaraju tla neutralne, blago kisele ili blago alkalne reakcije. Na kiselim tlima, prije sadnje vinograda, treba izvršiti popravljanje tla i odabrati otporniju loznu podlogu, dok će se kasnije velika pažnja morati posvetiti pravilnoj gnojidbi.

Lijeska (Corylus avellana) je voćna vrsta koja spada u skupinu lupinastog voća i osim u svježem stanju ima dosta veliku primjenu u preradi u razne proizvode u konditorskoj industriji i kućanstvu.

Od početka godine glavne su dnevne vijesti svjetska gospodarska kriza, pad proizvodnje, povećanje nezaposlenosti i pad potrošnje u mnogim državama. Osim o krizi, često se govori i o mjerama štednje, a jedan od načina na koji se nešto može uštedjeti svakako je uzgoj povrća u vlastitu povrtnjaku. Svi stanovnici koji žive u kućama s okućnicom imaju mogućnost uzgoja vlastita povrća, dok stanovnici u gradovima, točnije stambenim zgradama, nemaju tu mogućnost. Većina vlasnika kuća zapravo već ima povrtnjak, no, ima i onih koji se još nisu odlučili uklopiti povrtnjak na okućnicu. S obzirom na gospodarsku krizu i štednju, povod je više nego dovoljan.

Premda je na koštičavim voćnim vrstama opisano više od 90 različitih uzročnika biljnih bolesti i približno 300 vrsta štetnih organizama životinjskog podrijetla, mjere usmjerene kemijske zaštite u pravilu su jednostavnije nego pri njihovoj kontroli u suvremenim nasadima jabuka i krušaka.

Cikorija se uzgaja zbog zadebljaloga mesnatoga i sočnog korijena, koji se osušen i pržen prerađuje u kavovine. Zahvaljujući “fruktošećerima” ili oligosaharidnim ekstraktima, cikorija se koristi za mnoge prehrambene proizvode kao što su saharini, edulkuranti ili razgrađivači masti. Iz svježeg korijena izlučuje se inulin i koristi u farmaceutske svrhe (čajevi i kapsule od cikorije). Cikorija se koristi i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka (korijen, cvijet i listovi). Inulin utječe na lučenje inzulina i glukagona pa samim time regulira metabolizam lipida i ugljikohidrata te razinu glukoze u krvi. Svježi korijen cikorije sadržava 13 - 19 % inulina.

Među povrtnim vrstama čiju proizvodnju početkom sezone započinju tržni proizvođači, u značajnijoj su mjeri rane kupusnjače i uzgoj ranijih sorata (hibrida) luka sadnjom lučica.

Žive ograde ili živice gusto su zasađeni slobodno rastući ili pravocrtni nasadi, sastavljeni od drvenastih i grmolikih vrsta. Njihova je svrha prvenstveno zaštitna i dekorativna. Živicama se omeđuju vrtovi, parkovi, ulice, aleje, ograđuju se privatne kuće, vrtovi, vikendice, seoska gospodarstva, dječji domovi, škole...
Živim ogradama također, maskiraju se neestetska mjesta u naselju, pored putova, pruga... Visoke živice pružaju zaštitnu funkciju: razbijanje snage vjetra, snježnog nanosa, filtracija zraka od mehaničkih čestica, prašine, štite od buke.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je 4. krug natječaja za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz SAPARD programa za Mjeru 1 i Mjeru 2. Rok za podnošenje prijava počeo je teći 21. veljače ove godine i traje do 21. travnja, do zaključno 12 sati.

Za gljive razarače drveta, drvo je i stan i hrana. Zbog toga za njihovo nacjepljivanje treba izabrati zdravo drvo, oblice ili panj . Treba paziti da nije prošlo više od 30 dana između rušenja drveta i nacjepljivanja, jer bi se tijekom duljeg razdoblja čekanja na drvo mogle naseliti neke druge štetne gljive pa bi prinos bio smanjen ili bi posve izostao.

Strne žitarice usjevi su gustog sklopa, zbog čega se pristup suzbijanju korova razlikuje od pristupa suzbijanju korova u okopavinskim (širokorednim) kulturama.

Osim velikih gospodarskih šteta, dokazano masovno širi trakavičavost i bjesnoću.