Pčelarstvo

Poznato je da pčelarska godina započinje u kolovozu. Razlog leži u tome što tada zajednice počinjemo pripremati za zimu, a pčele izležene u jesen dočekaju sljedeću godinu i one su uz maticu pokretač proljetnog razvoja. Unatoč tome, ovaj podsjetnik radova po mjesecima, radi lakšega praćenja, započinjemo sa siječnjem koji se u ove vruće ljetne dane čini dalek.

Park prirode Lonjsko polje najveća je i jedna od posljednjih močvara u Europi. To jedinstveno područje vrijedno je i zbog velikih, također posljednjih, površina prirodnih pašnjaka. Nažalost, pašnjaci su počeli zarastati u amorfu. Ta biljka stočarima je glavna opasnost i krivac što se smanjuju pašnjaci u Lonjskome polju. Pčelari misle drugačije.

Vrcanje je iscjeđivanje zrelog meda iz stanica saća koje su bile poklopljene voštanim poklopcima. Zasniva se na centrifugalnoj sili koja djeluje na okvire, u posebno konstruiranim uređajima – vrcaljkama.

U vrijeme prehlada i gripa pčelinji proizvodi postaju popularniji, iako bi ih trebalo uzimati tijekom cijele godine. Tu svakako spada i matična mliječ, koja je uz med jedan od prirodnih imunostimulatora.

U vrijeme prehlada i gripa pčelinji proizvodi postaju popularniji, iako bi ih trebalo uzimati tijekom cijele godine. Tu svakako spada i matična mliječ, koja je uz med jedan od prirodnih imunostimulatora.

Nakon tretiranja protiv varoe, pčelama treba osigurati što veći mir na pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci. Iako ova zima nije započela uobičajenim hladnoćama, unutar košnice ipak se odvijaju procesi zagrijavanja.

Prestanak pčelinje paše potkraj ljeta odražava se na rad pčela u košnici i izvan nje. U ovom mjesecu moramo završiti i detaljan pregled svake zajednice.

Nakon vrcanja bagremova meda u košnici ostaje mnogo pčela različite dobi, a okviri u plodištima puni su legla u svim razvojnim stadijima. To stanje dobro je iskoristiti za povećanje broja zajednica na pčelinjaku umjetnim razrojavanjem ili prirodnim rojenjem. U prirodi još nije nastupilo sušno razdoblje, a cvatnja lipe, kestena i livada omogućava dobar i brz razvoj novonastalih zajednica.

Manje količine primarnih proizvoda i uvjeti koje moraju ispunjavati objekti za prodaju krajnjem potrošaču na mjestu proizvodnje

Bez peluda nema života i obnavljanja pčelinje zajednice. On je za pčele izvor bjelančevina, masti, vitamina i minerala.

U Narodnim novinama broj 18 od 13. veljače 2008. objavljen je Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše koji donosi novosti i propisuje uvjete za smještaj selećih i stacionarnih pčelinjaka, prijevoza pčelinjih zajednica i zaštite pčela pri provodbi dezinsekcijskih mjera.

Brojne medonosne biljne vrste pripadaju korovnoj flori. Korovne medonosne biljke bogat su izvor nektara i/ili peluda, a ovisno o vremenskim prilikama tijekom cvjetanja mogu dati dobru do odličnu pčelinju pašu. Cvjetanje biljaka u prirodi odvija se gotovo tijekom cijele godine, pri čemu jedne vrste u cvjetanju zamjenjuju druge.

U hladnim zimskim danima nema posla na pčelinjaku pa preostaje čitanje pčelarske literature i razmišljanja kako nešto poboljšati u novoj kalendarskoj godini.

Neuobičajena je zima zbog nedostatka hladnoće izazvala pomicanje radova, pa tako već sada možemo započeti s poslovima koje inače obavljamo tijekom ožujka.

U lipnju se javljaju dvije velike paše koje mogu ponovo napuniti medišta - paše lipe i pitomog kestena, pa za njih treba zajednice dobro pripremiti. U vremenu do početka paše, dobro je punu košnicu mladih pčela što bolje iskoristiti.

Travanj je proljetni mjesec u kojemu cvjetaju maslačak, voćke, uljana repica, razne vrste korova i vrba. Radovi na pčelinjaku u travnju ove godine donekle se razlikuju od prethodnih. Razlog je hladno i snježno vrijeme tijekom prvog dijela ožujka.