Inkubacija jaja – Od dezinfekcije jaja do zdravih pilića
U peradarstvu razlikujemo prirodnu i umjetnu inkubaciju jaja. Prirodna inkubacija predstavlja korištenje nagona
ženki peradi - kvočki da sjede određeno vrijeme na jajima i izvale podmladak. Ovaj vid inkubacije danas ima vrlo
mali ekonomski značaj i isključivo se odvija kod manjeg broja uzgajivača peradi na obiteljskim gospodarstvima.
Houdan – neobična pasmina kakvoćnog mesa
Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima.
Držanje kokoši nesilja
Konzumna jaja se danas proizvode na
mnogo načina glede veličine i oblika farme,
tipa nesilja i načina njihove hranidbe.
U intenzivnoj proizvodnji konzumnih
jaja najčešće se koriste hibridne kokoši
koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovisno
o navikama konzumenata. U ekstenzivnoj
proizvodnji na manjim obiteljskim
farmama nerijetko se koriste čiste pasmine
kokoši nesilja koje su svojim fenotipskim
i genotipskim obilježjima prilagođene
podneblju u kojem se uzgajaju.
U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više
koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši
– kokoš hrvatica.
Uzgoj pilenki
Uzgoj pilenki do proneska je vrlo
važna karika u obnovi kokoši nesilja
na obiteljskim gospodarstvima,
gdje postoji najveća mogućost za
pogreške, bilo u smještaju, opremi,
hranidbi, zdravstvenoj zaštiti ili
postupcima peradara, a drugi dio
je nesivost, odnosno proizvodnja
jaja. Raniji pronesak pilenki uvjetovan
je najčešće lošim postupcima
u uzgoju, takve kokoši nesu sitnija
jaja tijekom cijelog razdoblja nesivosti
i njihovo držanje nije isplativo.
Isplati li se proizvodnja jaja?
Iako se uglavnom proizvode kokošja jaja, ovaj pojam se odnosi na sva jestiva jaja (kokošja, pačja, guščja, pureća i prepeličja).
Prihvat jednodnevnih pilića
Dobra priprema objekta za prihvat jednodnevnih pilića
ima odlučujuću ulogu za daljnju uspješnu proizvodnju.
Kompletan peradnjak, odnosno prostor za prijem jednodnevnih
pilića zajedno s opremom treba biti temeljito
očišćen, opran, dezinficiran i “odmoren” minimalno desetak
dana prije unosa pilića.
Isplati li se uzgoj purana?
Domaći puran je velika ptica
iz porodice fazanki. Postoje
dvije divlje vrste purana. Jedna
potječe iz Sjeverne Amerike,
a druga iz Srednje, odnosno
s poluotoka Yucatan.
Domaći puran kojeg danas
uzgajamo nastao je pripitomljavanjem
divljeg iz Sjeverne
Amerike.
Prirodni antibiotici za perad
Iako smo danas svjesniji različitih mogućih popratnih djelovanja sintetičkih antibiotika, njihova upotreba u humanoj i veterinarskoj medicini sve više raste. Uzimanje antibiotika širokog spektra razara
imunološki sustav i čini organizam osjetljivijim na infekcije bakterijama, virusima i gljivicama. Oni također mogu pridonijeti lošoj apsorpciji hranjivih tvari u crijevima, a ako usto izazovu i proljev, gubitak hanjivih tvari može biti vrlo velik.
Koje kokoši nesu više jaja?
Godinama ljudi su pokušavali križanjem pasmina dobiti bolja svojstva
obične domaće kokoši, u svrhu poboljšanja svojstava poput mišićne mase i povećanja nesivosti. To je istovremeno uzrokovalo radikalne promjene vanjštine i ponašanja. Skupina znanstvenika sa švedskog sveučilišta Linköping uspjela je prikazati kako je veličina kokošje krijeste povezana sa sposobnosti nesenja većeg broja jaja.
Veličanstven i cijenjen satir tragopan
Među uzgajateljima ukrasne peradi satir tragopan (Tragopan satyra) je visoko cijenjena vrsta fazana. Mužjak nije atraktivan samo zbog živopisne obojenosti perja, nego je također veoma zanimljiv tijekom snubljenja kada napuhava plavocrvenu grlenu bradušu, sve dok njome ne pokrije prsa. Zatim ju trese kako bi zadivio i privukao ženku.
Pasmine gusaka i uzgoj
Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav, pri čemu su se u prošlosti na gotovo svakom seoskom gospodarstvu
u blizini vodenih površina mogle vidjeti u manjem ili većem jatu. Uzgajale su se prvenstveno radi mesa i perja. Valile su se u proljeće te držale preko cijelog ljeta na paši. Tijekom jeseni bi se dotovile kukuruzom prije blagdana Svetog Martina i Božića, što je tradicionalno vrijeme spremanja pečene guske na našim prostorima.
Hranidba kokoši i kakvoća jaja
Kokošje jaje je onoliko dobro kakva je i hranidba kokoši. Hranjive tvari putuju iz probavnog trakta preko krvotoka u brojna tkiva i u jaje. Stoga je hranidba od ključnog značenja, za rasplodna i za konzumna jaja.
Neobična i rijetka sumatra
U jednom izvješću istraživača otoka Jave, Sumatre i Bornea, s kraja 19. stoljeća, navodi se da je sumatra prastara pasmina kokoši, koja u svojoj postojbini vjerojatno postoji stoljećima, a domorodačko stanovništvo je drži kao poludivlju kokoš.
Uzgoj purana na okućnici
Prilično velika potreba za prostorom, osobito glede zatravljenog ispusta, zasigurno je jedan od razloga što susrećemo tako malo uzgajatelja purana. Oni koji raspolažu s dovoljno dvorišnog prostora i posebno se zanimaju za purane trebali bi se posvetiti ovoj grani uzgoja peradi. Osim u Hrvatskom zagorju i Prigorju, purani također dobro uspijevaju u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, te u Ravnim kotarima i Zagori.
Japanska prepelica – gospodarski značajna perad
Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom
mesu.
Značenje cinka za otpornost peradi
Poput vitamina i minerali su neophodni za velik broj kemijskih procesa u čitavom organizmu. Njihov deficit često uzrokuje određene poremećaje i različite
bolesti. Tijelo ih ne može samo proizvoditi, stoga se u organizam moraju u dovoljnoj količini unositi prehranom ili dodacima prehrani.
bolesti. Tijelo ih ne može samo proizvoditi, stoga se u organizam moraju u dovoljnoj količini unositi prehranom ili dodacima prehrani.