Pravni savjeti

Sestra i ja smo vlasnici starije kuće i okućnice i to ja u udjelu 5/6, a sestra ima 1/6, to je postignuto nagodbom, tako da sestra ima prostoriju 4 x 4 m2 s pravom prilaza do te prostorije i pravom korištenja hodnika. Ja sam vlasnica ostalog dijela kuće gospodarskih zgrada i zemljišta, priključka struje i vode. Sada imam kupca, ali se sestra protivi potpisati, uglavnom traži nemoguću svotu koju ja ne mogu postići niti za cijelu nekretninu. Kako i na koji način mogu svoj dio prodati? Da li postoji kakav sudski postupak da se nju prisili na prodaju?

Suprug i ja prije 6 g. odlučili smo u okolici grada Benkovca započeti s obnovom imanja, jer je sve bilo u jako derutnom stanju. Očistili smo gustirnu jer nema vodovodne ni kanalizacijske mreže. Šalju nam račune za odvoz odpada, slivne vode i dr., koje smatramo da nebi trebali plaćati, jer su spremnici za otpad (4) smješteni 15 metara od kuće, a sad su došli i ostali za papir, plastiku i staklo. Blizu je i potok u koji nesavjesni mještani bacaju smeće, a netko je izbetonirao dio na potoku prema našem imanju i kad su velike kiše voda teče prema našoj parceli. Općina je 3 puta ušla na naše imanje s druge strane puta, gdje su započeli projekt s postavljanjem vodovodnih cijevi i šahta preko naše parcele. Više smo puta pismeno putem odvjetnika upozoravali na nezakonite radnje, pa smo odlučili pokrenuti sudski spor, te po presudi je srušen samo šaht, a vjerujemo da su cijevi netaknute, te je ostavljeno smeće. Projekt je bio idejni, bez potrebne dokumentacije, a...

Da li netko, bez našeg znanja i odobrenja, može našem dvogodišnjem djetetu prepisati na njegovo ime ili ostaviti u nasljedstvo zemljište? Mi to ne odobravamo i ne želimo.

Zanima me koji je status fizičke osobe koja započne obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje u odnosu na obvezu prijave na obvezna osiguranja?

Susjed u svom dvorištu uz među s mojom nekretninom ima kavez u kojem uzgaja pse. U tom se prostoru nalazi od 4 do 10 pasa različite dobi. Iz kaveza se širi nesnosan smrad. Kada obrađujem svoju nekretninu uz taj kavez psi laju, pokušavaju napasti, plaše me. Usmeno sam upozorio susjeda, ali se on na moja upozorenja oglušuje. Živim u gradskoj zoni.

U broju 16. Gospodarskog lista 2014. godine, naslova „Prodaja stana bez pristanka odgovornih“ ste na moj upit predložili izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Na prvo ročište bratić nije došao, a vjerovatno niti ubuduće neće, pa me zanima postoji li šansa da sud dozvoli uknjižbu nekretnine ne oknoča li se spor, a vjerovnici (bivši tetini skrbnici već 18 mjeseci potražuju svoje i pokrenu ovršni postupak). Zbog slabog interesa za kupnju stana, sud proda stan po znatno nižoj cijeni, i tada bih ja bio u vrlo nezavidnom položaju.

Kupio sam poljoprivredno zemljište 1982.g. i od tad sam u posjedu tog zemljišta. U zemljišno-knjižnom uredu u Varaždinu rečeno mi je kako je jedan dio predmetne čestice vlasništvo Republike Hrvatske. Kod Državnog odvjetništva u Varaždinu podnio sam zahtjev za ispravak pogrešno upisanog vlasništva, ali su mi odgovorili da za stjecanje vlasništva moram biti u posjedu četrdeset godina. Prethodni vlasnik tog zemljišta bio je u posjedu od 1968.g. U posjedu sam trideset i tri godine, imam li pravo sada podnjeti zahtjev za ispravak pogrešno upisanog vlasništva?

Susjed je na svoj bunar spojio kanalizaciju. Primijetio sam da nešto nije u redu i s mojom vodom, pa sam vodu dao na analizu. Utvrđena je prisutnost nedopuštenih bakterija koje se javljaju kod zagađenja vode fekalijama. Otišao sam kod županijskog inspektora koji mi je rekao da ne može ništa učiniti već da moram pokrenuti privatnu tužbu. Sa susjedom se ne mogu ništa dogovoriti. Postoji li ikakav drugi način osim suđenja da riješim ovaj problem?

2012. godine desila se nesreća u kući mojih roditelja. Buknuo je požar, u kojem je poginula naša majka. Tata je umro poslije sedam mjeseci. U požaru je oštećena i kuća naše rođakinje. Rođakinja traži odštetu, a moj brat joj nudi popravak štete, ona to odbija i tuži ga. Vlasnici kuće i nekretnina nakon mamine smrti su bili brat i tata. Poslije tri godine rođakinja podiže tužbu i protiv mene i traži da joj platim odštetu. Osiguravatelj kod kojeg je kuća bila osigurana odštetu je isplatio bratu kao nasljedniku iza mame. Što mi je činiti i koja su moja prava i obaveze?

Prije dvije godine sam kupio gradilište s namjerom da na njemu gradim, ali sam u međuvremenu odustao od gradnje i namjeravam to gradilište prodati. U međuvremenu su se cijene gradilišta povećale. Moram li, u slučaju prodaje gradilišta po većoj cijeni, plaćati dodatni porez? Koliko porez iznosi i nakon kojeg razdoblja se više ne mora plaćati?

Sin je vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, može li se ovrha za moje dugovanje provesti na imovini OPG-a? Suvlasnik sam 1/3 dijela zemljišta sa sinovima, može li se ovrha provesti na tom zemljištu?

Sestra je živjela u bračnoj zajednici s pokojnim suprugom 26 godina, a razveli se sudskim putem 2008 g. Za vrijeme trajanja bračne zajednice, rodile su im se dvije kćeri i sagradili su obiteljsku kuću, koju su nakon njihovog razvoda darovali kćerima i to tako da je svakoj darovana polovica obiteljske kuće, a oni su kao roditelji zadržali pravo doživotnog uživanja svaki u jednoj polovini kuće. Te 2008. g. nakon što su se rastali, njen suprug podigao je u banci kredit bez da je to ona znala, i to na iznos koji joj do danas nije poznat jer joj dotična banka nije htjela reći o kolikom iznosu je riječ, već da ga nastavi otplaćivati u određenim anuitetima. Na ime pokojnika stižu opomene zbog neplaćanja anuiteta, te sestra ne zna što da radi, boji se za budućnost svoje djece i svoju, te što može biti s njihovom kućom. Iako se sestra rastala, unatoč tome nastavila je živjeti u izvanbračnoj zajednici (u istoj kući), sve do smrti supruga (1.11.2013.g.). Po smrti bivšeg supruga, sestra je pokrenu

Zanima me što sve učiniti i koje papire trebam da mogu prodavati jaja na tržnici iz uzgoja na obiteljskom gospodarstvu?

Posjedujem parcelu koja se vodi na susjedova oca, koji je umro prije deset godina, a susjed je ne želi prepisati na sebe. Vlasnici te parcele su bili moji djedovi, i ja je uživam oduvijek. Zanima me kako mogu uknjižiti u gruntovnici tu parcelu na svoje ime po mogućnosti što kraćim putem bez financijskog ulaganja? Poslije akcije Oluja obnovljena mi je obiteljska kuća, za što imam svu dokumentaciju, ali kuća nije upisana u zemljišnim knjigama. Kako mogu riješiti tu situaciju?

Rješenje sa Zavoda za mirovinsko osiguranje sam zaprimila 30.3.2015., kojim mi se oduzima pravo na invalidsku mirovinu koju sam stekla prije 20 godina, a danas sam još bolesnija nego prije, te me se šalje u starosnu mirovinu. Napominjem da me se nije pozvalo niti su me slali na liječnički pregled kako bi se ustanovilo je li mi se stanje poboljšalo, odnosno da li sam ozdravila, a osobito što se tiče dijagnoze na temelju koje sam otišla u invalidsku mirovinu. Mogu li mi smanjiti mirovinu (iako je navedeno da se iznos neće mijenjati), i je li to sve po zakonu? Kome se moram žaliti i kako ta žalba treba biti napisana? Žalbu sam proslijedila na mirovinsko kako bi stigla u roku 15 dana, te sam u njoj navela sve dijagnoze od kojih danas bolujem, ali nisam sigurna je li dobro napisana, tj. dobro pravno sročena, a nisam u mogućnosti platiti pravnika (cca. 500 kn) da mi je napiše.

Na koji se način može etažirati stara kamena kuća, koja je sagrađena prije 200 godina. Nedavno smo je obnovili uz suglasnost Ministarstva kulture. Zbog rastave, željeli bismo kuću etažirati i na taj način je podijeliti međusobno. Što o tome kaže zakon i koji je postupak?