Uzgoj neobičnog i novog povrća
Postoji mnogo vrsta i
još više sorti neobičnog povrća.
Mnoge od tih vrsta uspijevaju i kod nas i prisutne
su u ponudi trgovačkih centara. Kad se govori
o egzotičnim vrstama, tada se misli na one
koje u našem podneblju nisu uobičajene, za razliku
od zemalja gdje su stvorene selekcijom, hibridizacijom
ili na neki drugi način. Tako krastavci
potječu iz vlažne, tropske Indije, pa su iz tog razloga
poznate mnoge indijske vrste i sorte. Egzotični
izgled i okus manje poznatih biljnih vrsta
krije zapravo pravo bogatstvo vitamina, minerala
i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem štite i
jačaju naš organizam.
Uzgoj krumpira bez obrade tla
Krumpir (Solanum tuberosum) značajna je zeljasta kultura i danas gotovo
nezamjenjiva namirnica čovječanstva. Krumpir je kultura od koje
se 75% biomase može iskoristiti za jelo dok je primjerice kod žitarica to
svega 1/3 biomase.
Osnovna i predsjetvena gnojidba povrća
Primjena mineralnih gnojiva u povrtlarskoj proizvodnji važna je za postizanje
visokih prinosa, i za kvalitetu konačnog proizvoda koji će nas
zadovoljiti i nutritivnom vrijednošću. Osim utjecaja na prinos, gnojidbom
održavamo ili podižemo cjelokupnu plodnost tla. Stoga mu gnojidbom, i
organskim i mineralnim gnojivima, treba osigurati u tlu dovoljnu količinu
lako pristupačnih hranjiva.
Bogato tlo za visok urod povrća
Velika je prednost uzgoja povrća u vlastitoj proizvodnji, mogućnost branja
plodova kada oni dosegnu optimalnu zrelost i pun okus, što nije slučaj
kod industrijskog i intenzivnog uzgoja kada se s berbom čeka do
trenutka maksimalnog prinosa. Da bismo povrtnim kulturama omogućili
uspješan rast i razvoj, te ostvarili uz to i dobre prinose, tlo je potrebno
različitim agrotehničkim mjerama održavati i dobro pripremiti za novu
vegetacijsku sezonu.
Kako uzgojiti presadnice batata?
Sve značajnije klimatske promjene
proteklih godina uglavnom
negativno utječu na poljoprivrednu
proizvodnju. Ipak,
postoje biljne vrste koje su se
prilagodile tim promjenama,
odnosno kojima su te promjene
omogućile širenje. Jedna
od takvih vrsta je i batat, višegodišnja
tropska kultura, koja
se u našim uvjetima uspješno
uzgaja kao jednogodišnja kultura.
Neobične vrste krastavaca
Postoji mnogo vrsta i još više sorti krastavaca. Kad se govori o egzotičnim vrstama tada se misli na one koje u našem podneblju nisu uobičajene za razliku od zemalja gdje su stvorene selekcijom, hibridizacijom ili na neki drugi način. Krastavci potječu iz vlažne, tropske Indije i pa su iz tog razloga poznate mnoge azijske vrste i sorte.
Šparoga – vrijedna, ali nedovoljno zastupljena
U današnje doba, zbog česte izloženosti stresu, te
ubrzanog načina života, neophodno je u organizam
unositi dovoljne količine vitamina i minerala. Zbog
toga se kao idealno povrće ističe upravo šparoga,
koju bi zbog mineralnog sastava, izvanrednog okusa
i niske kalorijske vrijednosti češće trebalo svrstati na
jelovnik.
Jesenske bolesti kupusnjača
Optimalno razdoblje za sadnju kasnih kupusnjača trajalo je ove sezone
od blagdana sv. Vida (15. lipnja) do blagdana sv. Petra (29. lipnja),
posebno onih usjeva koji za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom
listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. Zbog
iznadprosječno vlažnih ljetnih mjeseci (osobito srpnja i kolovoza) takvi
su se usjevi ove godine dobro razvijali, te će dospijevati za berbu ranije
nego prosječnih sezona.
Spriječavanje klijanja uskladištenih gomolja krumpira
Nakon velikog truda oko održavanje krumpira u polju zdravim i vitalnim,
klijanje uskladištenog krumpira, posljednji je problem kojeg treba spriječiti
kako bi se sav uloženi trud isplatio. Naime klijanje uskladištenih
gomolja krumpira uzrokuje gubitke na težini i kakvoći, a mjesto na kojem
probija klica idealno je za prodor bakterija i gljivica koje u konačnici
dovode do gnjiljenja krumpira.
Proizvodnja cvjetače ima budućnost
Cvjetača – povrtna je kultura
iz obitelji kupusnjača, u koju
spada i njoj vrlo srodna brokula.
Glavna razlika između
brokule i cvjetače je da cvjetača
ima zbijeni cvat u obliku
glavice, dok brokula uzduž
mesnate stabljike iz pazušaca
listova tjera manje mesnate
cvatove, pa stoga ima
dulje razdoblje berbe.
Plamenjača krastavaca javlja se svake godine
Krastavac (Cucumis sativus) se koristi kao povrće od prapovijesnih vremena,
a ujedno je poznat i kao najstarije kozmetičko sredstvo zbog blagotvornog
djelovanja na kožu. Koristimo ih najčešće svježe kao salate,
ili rjeđe kuhane kao juha, varivo ili umak. Ipak, neki ljudi slabije podnose
krastavce, jer zbog njihova sastojka kukurbitacina imaju teškoće u probavi
(grčeve).
Cikla: Isplativost uzgoja cikle
U Hrvatskoj se godišnja proizvodnja
cikle smanjila za 35% u razdoblju od
2010. do 2012. godine, čemu je uzrok
kako smanjenje površina, tako i klimatske
ne(prilike) koje su sve više
prisutne. Područje proizvodnje cikle
u Hrvatskoj pretežno je kontinentalno
područje, dok se u jadranskom
dijelu nalazi svega 7% hrvatskih površina
pod ciklom. Također, veći se
prinosi ostvaruju u kontinentalnom
dijelu (21,2 t/ha) nego u jadranskom
(15,8 t/ha).
Mekokožne grinje – novi štetnik paprike
Na paprici u stakleničkom uzgoju u okolici Zagreba zapaženi su vrlo znakoviti
simptomi – uvijanje i deformacija u rastu najmlađih listova vegetacijskog
vrha.
Uzgoj lubenica – uz visoka ulaganja daje i visok urod
Iako Hrvatska ima malo površina
pod lubenicama, po
prinosima koje naši proizvođači
ostvaruju, konkurentni
smo ostalim državama u Europskoj
uniji i u svijetu. Iako
ju zbog slatkog okusa mnogi
smatraju voćem, ona je zapravo
povrtna vrsta koja pripada
istoj obitelji kao i krastavci
i tikvice.
Koju sortu paprike izabrati?
Kod rijetko koje povrtne kulture postoji tolika raznolikost oblika,
boja, veličina i okusa plodova kao kod paprike. Zahvaljujući visokom
stupnju stranooplodnje, tijekom vremena formirani su brojni
lokalni ekotipovi, a iz njih su selekcionirane prve sorte. Prvi su
kultivari bili sitnih plodova i ljuti, a oplemenjivanjem su dobiveni
kultivari krupnih plodova bez ljutine.
Nekim je vrstama povrća potrebno više organske hrane
U našim vrtovima uzgajamo brojne vrste zelenog
povrća koje se međusobno jako razlikuju
po svojim potrebama, a važan je kriterij i koliko
im je hranjiva potrebno za uspješan razvoj.
Dok većina povrća treba normalnu gnojidbu,
postoji nekoliko vrsta koje su vrlo „pohlepne“ i
trebaju više.