fbpx
10.6 C
Zagreb
Petak, 29 ožujka, 2024

Povrćarstvo

Zimske tikve – ukras i hrana

0
Danas nije tako popularno jesti tikve ili bundeve kao što je nekad bilo. Nekad se znalo samo za zimsku „tikvanju– turkinju“ svijetlosive kore i narančastog mesa. Danas uz nju možemo nabaviti nekoliko novih vrsta tikvi, ali one većini ljudi služe kao jesenski ukras. Unatoč brojnim mogućnostima korištenja tikvi u raznim jelima, one su nedovoljno zastupljene u jelovnicima.

Proizvodnja u staklenicima i plastenicima

0
Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vremenu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenome. Njihova je glavna svrha očuvanje topline koja se akumulira od svjetlosne energije sunca ili uvodi sustavima grijanja. Ovisno o tipu i opremljenosti, u zaštićenim je prostorima moguće do određenog stupnja regulirati pojedine vegetacijske čimbenike (temperaturu, relativnu vlagu zraka, trajanje i intenzitet osvjetljenja, koncentraciju CO2).

Sjetva ozimog graška

0
Ozime smjese krmnog graška i žitarica kao zelena krma daju vrlo visoke prinose kvalitetne krme. Nažalost, osim u rijetkim slučajevima, te se smjese vrlo malo ili se uopće ne siju u Hrvatskoj, iako se mogu koristiti za zelenu krmu, višak se može silirati, a zrele se mogu ovršiti za zrno (koncentrat). Nakon preoravanja strni, ove smjese ostavljaju 80-160 kg/ha dušika u tlu, koji ostaje na raspolaganju idućoj kulturi, a potječe od simbiotskog vezivanja dušika iz zraka, koje su vezale kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška.

KUPUS – zašto ga proizvoditi?

0
Kupus je u Hrvatskoj po površinama među prvim povrtnim kulturama jer se uzgaja na približno 10 000 ha, ali sa slabim prinosom od oko 16 t/ha. U kontinentalnom dijelu uzgaja se za jesensku berbu i preradu, a u primorskom dijelu se uzgaja u proljeće.

Prednosti organskog uzgoja rajčica

0
Studija provedena na sveučilištu u Barceloni pokazuje da rajčice iz organskog uzgoja sadrže veće količine fenolnih spojeva od konvencionalno uzgojenih. Fenolni spojevi su organske molekule koje se nalaze u mnogim vrstama povrća i za koje je dokazano da blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje. Skupina znanstvenika je prethodno demonstrirala da organski sok od rajčica kao i ketchup imaju veci sadržaj polifenola od soka i ketchupa koji su proizvedeni od konvencionalnih rajčica.

Ograničenja pri zaštiti plodovitog povrća

0
Krumpir i rajčicu napada u svjetskim razmjerima jedna od ekonomski najštetnijih gljivičnih bolesti – plamenjača (Phytophthora infestans). Pravilo je da se plamenjača prvo pojavi u krumpirištima, a onda se vjetrom i kišom prenosi na rajčicu koju obično potpuno uništava u vrijeme dozrijevanja i plodonošenja.

Gnojidba paprike natapanjem (fertirigacijom)

0
Za razliku od primjene mineralnih gnojiva rasipanjem, fertirigacijom se potrebna količina hranjiva dodaje putem sustava za natapanje kapanjem koji omogućava učinkovitu metodu primjene gnojiva kod uzgoja paprike na otvorenom, kao i kod većine povrćarskih kultura. Dodavanje hranjiva u sustav za natapanje kapanjem moguće je u količini i vremenu kad je najveća vjerojatnost da će ih biljka usvojiti.

Uzgoj egzotičnog voća i povrća

0
Bananu, ananas, naranču, limun, limetu, mandarinu, ogrozd, rogač, patlidžane, rajčice, kukuruz, datulje, grejpfrut, smokve, dinje, lubenice, mango, papaju ili kivi odavno smo prisvojili – iako im je stvarna domovina daleko od Hrvatske, mnoge od tih vrsta uspijevaju kod nas ili su toliko dugo prisutne u ponudi da svi znaju kako se jedu i pripremaju. Egzotični izgled i okus nepoznatih biljnih vrsta krije malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštititi naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta. Danas u Hrvatskoj postoji mogućnost uzgoja i proizvodnje egzotičnih vrsta, ali i plasman egzotičnih plodova na sve zahtjevnije tržište željno noviteta. Razlika u kvaliteti egzotičnih proizvoda iz domaćeg uzgoja i proizvoda iz prirodnih staništa je očita. Razlog tome je što je egzotično voće i povrće vrlo zahtjevno.

Namjena i uzgoj krastavaca

0
Izbor krastavca ovisi o namjeni i načinu uzgoja. Prema namjeni, kultivari se dijele na salatne, za upotrebu u svježem stanju i kuhana jela te na kultivare za konzerviranje, koji se prerađuju na razne načine. Krastavci se najčešće konzerviraju mariniranjem cijeli ili rezani te u miješanim salatama. U domaćinstvima i industriji je uobičajeno konzerviranje mliječnokiselom fermentacijom najviše za upotrebu još u sezoni, ali je moguće i spremanje za zimu.

Mali povrtnjak – korist i ukras

0
Opsežna istraživanja provedena tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pokazala su da je povrće vrlo važno zbog svojih hranjivih svojstava. Povrće osigurava organizmu korisne i lakoprobavljive tvari – šećer, nezamjenjive aminokiseline, bjelančevine, masti, mineralne soli, vitamine i enzime. Povoljno utječe na ljudski organizam, regulira probavu i povećava biološku vrijednost ostalih namirnica. Najkorisnije je svježe povrće, jer sadržava više vitamina od toplinski obrađenog.

Krupnoća i dozrelost povrtnog sjemena

0
Dozrelost sjemena je važan biološki čimbenik klijavosti jer nedozrelo sjeme ima nepotpuno razvijenu klicu pa mu je i klijavost znatno manja u odnosu na potpuno dozrelo sjeme.

Klijalište zaštićeno folijom

0
Stajsko gnojivo danas je prava rijetkost i zato su “hladna” klijališta u naše vrijeme znatno popularnija. Kad završi razdoblje smrzavanja negdje u ožujku možemo zasaditi biljčice.

Izrođivanje krumpira

0
Uspješna se biljna proizvodnja dugoročno može održati samo ako odabrane kulture uzgajamo sustavno jednu za drugom u plodoredu. Jedan od značajnih razloga uvođenja plodoreda je snošljivost usjeva prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi i tolerantnost prema korovima, štetnicima i uzročnicima bolesti koji se “nakupljaju” u tlu.

Razlika između proljetnog i jesenskog uzgoja češnjaka

0
U kontinentalnim područjima češnjak se može saditi u jesen sredinom listopada, a u mediteranskim krajem listopada do sredine studenog. Češnjak posađen u jesen, trebao bi se prije jakih mrazeva ukorjeniti i razviti 1 do 2 lista. Ako se sadi u proljeće, najpovoljnija je rana sadnja, čim to vremenske prilike dozvole (krajem veljače ili početkom ožujka). Izbor roka sadnje (proljeće ili jesen) ovisit će prvenstveno o ekotipu ili kultivaru uzgajanom u određenom području, odnosno, u određenim klimatskim uvjetima.

Uzgoj prijesadnica u toplim lijehama

0
Veliki broj povrtnih kultura uzgaja se iz prijesadnica. Na taj način se omogućuje ušteda u sjemenskom materijalu, raniji urod, a razdoblje vegetacije biljaka u polju znatno je skraćeno. Uzgojem prijesadnica u toplim lijehama ostvaruje se racionalno iskorištavanje zemljišta i omogućuje ubiranje više plodova s iste površine, a mlade biljke proizvedene iz prijesadnica otpornije su na štetne kukce i bolesti.

Turopoljski luk

0
Kao autohtona populacija nekada dosta raširen u uzgoju Turopoljski je luk potpuno iščeznuo iz komercijalne proizvodnje i vrlo rijetko se uzgaja, uglavnom u vrtovima za vlastite potrebe na užem području Turopolja od kud i potječe.