Povrćarstvo

Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Zbog intenzivnog mirisa i okusa češnjak se ne koristi kao povrće u užem smislu, nego prvenstveno kao dodatak brojnim jelima. Prema svojem sastavu ima veliku hranidbenu vrijednost u odnosu na drugo povrće, ali zbog male količine koja se koristi kao namirnica to nema većeg značenja.

Seminis je najveći svjetski proizvođač sjemena povrća i zajedno s tvrtkom De Ruiter predstavlja vodeću svjetsku kompaniju u selekciji i proizvodnji. Hibridi razvijeni od strane Seminisa nude visoku rodnost, vrhunsku kvalitetu, ujednačenost i okus, kao i bolju otpornost na štetne kukce, gljivične bolesti, bakterioze, viroze i stresne uvjete u proizvodnji. Hibridi selekcije De Ruiter/Seminis osiguravaju otpornost na bolesti i štetnike, pa tako u proizvodnji imamo veću sigurnost, trošimo manje sredstava za zaštitu bilja i održavamo nasad zdravim i čistim od viroza i bakterioza.

U Hrvatskoj postoji velika mogućnost povećanja proizvodnih površina pod cvjetačom, koja ima veliku funkcionalnu važnost u prehrani, ali je i dohodovna kultura, stoga bi se trebala češće naći na našim poljima i biti poticaj povrćarima za povećanje prihoda.

Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao, tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.

Za pravilan rast i razvoj biljaka u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati kvalitetnu kontrolu optimalnih uvjeta. Svjetlo, temperatura, relativna vlaga zraka, koncentracija CO2, utjecaj vjetra, kiše i sunčeve radijacije, samo su neki od čimbenika koji se moraju optimizirati u staklenicima i plastenicima. Nove tehnologije prikupljanja informacija, njihovo procesuiranje i upravljanje u cilju regulacije traženih uvjeta, povećavaju učinkovitost proizvodnje povrća. Primjena najsuvremenijih tehnoloških dostignuća povećava točnost regulacije i uspostave željenih uvjeta u zaštićenim prostorima.

Krumpir obojenog mesa (mekote) gotovo je nepoznat, možemo ga naći u nekim supermarketima kao „egzotično“ povrće i prava je šteta da nam nije poznato koliko je to nutricionistički i zdravstveno vrlo vrijedna namirnica, koja kulinarski i dekorativno pruža neslućene kreativne mogućnosti. To nije nikakva GMO kreacija, već su to nove sorte dobivene klasičnim križanjem izvornih materijala iz Anda, pradomovine krumpira, gdje seljaci i danas uzgajaju, jedu i trže te stare sorte nađene u prirodi, kao i nove nastale njihovim međusobnim križanjem.

Poljska voluharica i vodena voluharica su najčešće vrste štetnih voluharica u polju i voćnjaku kod nas. Žive u kolonijama do 300 članova i brzo se razmnožavaju. Kao i voluharice i krtice su sisavci, a značajno je što su samotnjaci i agresivni na druge krtice.

Visokokvalitetno sjeme je preduvjet uspješne biljne proizvodnje. Ono se sastoji od sjemene ljuske, klice i rezervnog hranjivog staničja (endosperma). Sjeme je potrebno nakon žetve, berbe ili sakupljanja očisti od nečistoća, sjemena drugog bilja i korova, te je potrebno izdvojiti sjeme lošije kvalitete.

Da je tema osiguranja u povrćarskoj proizvodnji vrlo aktualna, ali i za mnoge proizvođače bolna, potvrđuje u razgovoru za Gospodarski list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), koji je i sam korisnik osiguranja.

Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.

Uzgojem povrća može se baviti gotovo svatko. Uz dovoljno volje i uloženog truda, skromna proizvodnja za vlastite potrebe može se pretvoriti i u ozbiljniju proizvodnju, kojom se može pristojno i zaraditi. Jadranko Kovačec krenuo je u proizvodnju češnjaka, po njegovim riječima, da proba nešto novo. Na svom OPG-u u Igrišću koje se nalazi između Zaboka i Zaprešića u Zagrebačkoj županiji, gdje sadi češnjak, a često i drugo sezonsko povrće u malim količinama, ali prirodnim putem, uložio je u prvu proizvodnju češnjaka 40 kuna.

Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.

Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

Kad se govori o poljoprivrednoj proizvodnji u Slavoniji, ali i šire, ne može se nikako zaobići VUPIK, dioničko društvo sa sjedištem u Vukovaru, koje se poljoprivrednom proizvodnjom bavi više od 50 godina, a značajan dio njihove proizvodnje, između ostalog je i proizvodnja povrća. Stoga je VUPIK odlučio kao partner podržati „Hrvatsko povrće“ - 2. stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati u Svetom Martinu na Muri od 30.studenog do 2.prosinca ove godine.

Na pokusnim poljima tvrtke Agrosan d.o.o. iz Novog Čiča, tvrtka Zeleni hit predstavila je pored standardnih sorata salate i veliki broj najnovijih sorata nizozemske sjemenske kuće Enza Zaden.

Ovisno o vrsti, povrće sadrži od 65 do 97 % vode, što znači da ima velike potrebe za vodom, odnosno, da bez navodnjavanja nema isplative proizvodnje povrća. Ovo ne vrijedi samo za komercijalnu proizvodnju, već i za proizvodnju za vlastite potrebe.