Povrćarstvo

Kao autohtona populacija nekada dosta raširen u uzgoju Turopoljski je luk potpuno iščeznuo iz komercijalne proizvodnje i vrlo rijetko se uzgaja, uglavnom u vrtovima za vlastite potrebe na užem području Turopolja od kud i potječe.

Životni prostor u kojem ljudi žive vizualno se obogaćuje uzgojem cvijeća i začinskog bilja u loncima. U novije se vrijeme, zbog pomanjkanja prostora u vrtu ili života u gradu, u loncima počinje uzgajati i razno povrće, između ostalog, i korjenasto.

Posljednjih se godina u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), uz konvencionalni uzgoj u tlu, sve više širi hidroponski uzgoj. Uz rajčicu, najviše se uzgaja paprika.

Posljednjih godina, usprkos relativno visokoj cijeni na tržištu, sve više raste potražnja za „cherry“ rajčicom zbog njezinih kvalitativnih i dekorativnih svojstava. Uz povećanje površina pod konvencionalnim uzgojem na tlu, sve više proizvođača hidroponske krupnoplodne rajčice zbog zahtjeva tržišta u svoj sortiment uvodi i kultivare „cherry“ rajčice.

Suvremena proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru najčešće podrazumijeva intenzivno korištenje tla i nepoštivanje plodoreda uslijed čega dolazi do narušavanja kvalitete i „umornosti“ tla. Uglavnom dolazi do akumulacije uzročnika biljnih bolesti i štetnika, iscrpljivanja istovrsnih hranjiva iz tla te degradacije strukture i kemijske reakcije tla. Kako bi ostvarili što veći prinos, proizvođači često primjenjuju količine gnojiva koje ne odgovaraju potrebama biljaka za hranjivima, što može rezultirati ispiranjem ili pak vezanjem hranjiva na druge spojeve tla. Hidroponskim tehnikama uzgoja biljaka uspješno se mogu eliminirati problemi koji su prisutni u konvencionalnom uzgoju povrća na tlu.

Paprika obiluje različitim oblicima, veličinama i bojama ploda i svrstavamo je u skupinu povrća s velikim brojem tipova i formi. Kod nas se uglavnom uzgajaju paprike koje pripadaju vrsti Capsicum annuum var. macrocarpum (krupnoplodne sorte) i Capsicum annuum var. microcarpum (sitnoplodne sorte). Unutar ova dva varijeteta razlikujemo i nekoliko tipova s puno sorti.

Zeljasto povrće ili kupusnjače po raširenosti u proizvodnji jedna su od najznačajnijih skupina povrtnih kultura. Pripadaju porodici Brassicaceae u kojoj se uz povrtne kulture nalazi značajan broj i drugih poljoprivrednih kultura kao što su uljarice, krmno, začinsko i ukrasno bilje. Kao povrće od kupusnjača kod nas se komercijalno najviše uzgaja kupus, kelj i cvjetača.

Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vremenu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenom. Uzgoj u zaštićenim prostorima značajno se razlikuje od uzgoja na otvorenom. Glavna svrha uzgoja u zaštićenim prostorima je očuvanje topline koja se nakuplja od svjetlosne energije sunca ili uvodi sustavima grijanja.

Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljalog korijena, uglavnom narančaste boje koji se u ishrani može koristiti kao svjež, kuhan ili prerađen. Stoga je cilj svakog proizvođača mrkve, bilo da proizvodi za tržište ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići.

Kad spomenemo rajčice svi mahom pomislimo na one “obične”, crvene rajčice, čiji plodovi, ovisno o sorti, mogu biti okrugli ili ovalni, sitniji ili krupniji, no neke sorte mogu se, bez pretjerivanja, nazvati vrlo neobičnim rajčicama, jer će veličinom ili oblikom biljke te, prije svega, bojom i okusom plodova iznenaditi svakog znatiželjnog vrtlara koji ih pokuša uzgojiti iz sjemena.

Cjelokupna ekološka proizvodnja povrća propisana je zakonskom regulativom koja definira pravila, mjere, postupke i materijale koji se mogu koristiti u takvom sustavu proizvodnje. Zakonodavac nalaže da sva gospodarstva koja proizvode za tržište, u ekološkom sustavu, moraju biti registrirana i podvrgnuta nadzoru kako bi ispravno mogla označiti svoj proizvod i kao takav prodati na tržištu.

U Europi su najveći proizvođači Portugal, Španjolska i Italija, a u Hrvatskoj batat je sve više prisutan na tržištu, jer su ljudi konačno uvidjeli njegovu hranidbenu vrijednost. Naime, batat je visokoenergetska kultura bogata mineralima, vitaminima i dijetalnim vlaknima. Jednostavno se priprema za jelo, a posebno je pogodna za prehranu dijabetičara zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu.

Svrha primjene plodoreda, plodosmjene i ophodnje ili rotacije usjeva bitna je ne samo u povrćarskoj proizvodnji nego i u proizvodnji cvijeća, aromatičnog i ljekovitog bilja, te drugog kultiviranog bilja u vašem vrtu. Glavni osvrt dat ćemo na povrtnjak i proizvodnju povrća, ali u načelu sva pravila koja vrijede za povrće primjenjuju se i kod ostalih uzgajanih kultura.

Rabarbara (Rheum rhabarbarum) je neobična povrtna vrsta budući da se uzgaja zbog lisnih peteljki. Ova višegodišnja biljka ima životni vijek i do 30 godina, no najbolja je iskoristivost rabarbare tijekom desetak godina. Koristi se za različite kolače (savijače i pite), sladoled, kompote, sokove, vino i slično.

Cvjetača je popularna dijetetska povrtna vrsta iz skupine kupusnjača, bogata vitaminima, mineralima i fitotvarima. Iako potrošači preferiraju cvjetaču bijelog cvata, posljednjih su godina na tržištu prisutne i obojene sorte (narančastog, zelenog, žutog i ružičastog cvata) koje se razlikuju nutritivnom vrijednosti. Sve je veće zanimanje potrošača za „novo“ povrće iz skupine kupusnjača, svijetlozelenog cvata neobična oblika koje je poznato pod nazivom šenon.

U većini naših uzgojnih područja krumpira nepravilan je raspored oborina, pa ova kultura ima iznimne zahtjeve za prozračnim, strukturiranim i dubokim tlima.