Povrćarstvo

Za uspješnu proizvodnju bilo koje kulture vrlo je važno održavati optimalnu vlažnost tla tijekom uzgoja. Isto vrijedi i za povrtne vrste iz nekoliko razloga – sadrže između 65 i 97 % vode, imaju intenzivan porast tijekom kratkog vremena, dok se kod većine vrsta korijen razvija u površinskih 20 do 30 cm tla. Osim toga, biljka nije u mogućnosti koristiti hraniva iz tla bez dovoljne količine vode.

Uz kultivare rajčice krupnih plodova, u kućnim vrtovima se sve češće mogu naći i biljke „cherry“ rajčice zbog prepoznatih kvalitativnih svojstava. Hrvatski naziv za „cherry“ rajčicu je trešnjolika ili trešnjasta rajčica.

Rajčica je najčešća povrtna kultura u vrtovima diljem zemlje. Intenzivna proizvodnja se uglavnom provodi u zaštićenim prostorima, dok se za svježu potrošnju rajčica uzgaja iz presadnica na otvorenom. Bez obzira na tip proizvodnje, rajčica je izložena napadu različitih tipova štetočinja, koje zahtijevaju pravovremeno provođenje mjera zaštite. Reći ćemo nešto o dvjema najznačajnijim bolestima rajčice.

Za ostvarenje visokog i kvalitetnog prinosa povrtnih kultura vrlo su važni primijenjena agrotehnika, odnosno tehnologija uzgoja, te pravilan odabir kultivara (sorte). Osim ovih, na uspjeh proizvodnje znatno utječu ekološki čimbenici lokacije (klima, tlo, voda), te pojava štetočinja (korova, biljnih bolesti i štetnika). Odavno je poznata mogućnost primjene određenih postupaka u svrhu smanjenja nepovoljnih utjecaja ekoloških čimbenika na proizvodnju.

Postoji mnogo vrsta i još više sorti neobičnog povrća. Mnoge od tih vrsta uspijevaju i kod nas i prisutne su u ponudi trgovačkih centara. Kad se govori o egzotičnim vrstama, tada se misli na one koje u našem podneblju nisu uobičajene, za razliku od zemalja gdje su stvorene selekcijom, hibridizacijom ili na neki drugi način. Tako krastavci potječu iz vlažne, tropske Indije, pa su iz tog razloga poznate mnoge indijske vrste i sorte. Egzotični izgled i okus manje poznatih biljnih vrsta krije zapravo pravo bogatstvo vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem štite i jačaju naš organizam.

Krumpir (Solanum tuberosum) značajna je zeljasta kultura i danas gotovo nezamjenjiva namirnica čovječanstva. Krumpir je kultura od koje se 75% biomase može iskoristiti za jelo dok je primjerice kod žitarica to svega 1/3 biomase.

Primjena mineralnih gnojiva u povrtlarskoj proizvodnji važna je za postizanje visokih prinosa, i za kvalitetu konačnog proizvoda koji će nas zadovoljiti i nutritivnom vrijednošću. Osim utjecaja na prinos, gnojidbom održavamo ili podižemo cjelokupnu plodnost tla. Stoga mu gnojidbom, i organskim i mineralnim gnojivima, treba osigurati u tlu dovoljnu količinu lako pristupačnih hranjiva.

Velika je prednost uzgoja povrća u vlastitoj proizvodnji, mogućnost branja plodova kada oni dosegnu optimalnu zrelost i pun okus, što nije slučaj kod industrijskog i intenzivnog uzgoja kada se s berbom čeka do trenutka maksimalnog prinosa. Da bismo povrtnim kulturama omogućili uspješan rast i razvoj, te ostvarili uz to i dobre prinose, tlo je potrebno različitim agrotehničkim mjerama održavati i dobro pripremiti za novu vegetacijsku sezonu.

Sve značajnije klimatske promjene proteklih godina uglavnom negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Ipak, postoje biljne vrste koje su se prilagodile tim promjenama, odnosno kojima su te promjene omogućile širenje. Jedna od takvih vrsta je i batat, višegodišnja tropska kultura, koja se u našim uvjetima uspješno uzgaja kao jednogodišnja kultura.

Postoji mnogo vrsta i još više sorti krastavaca. Kad se govori o egzotičnim vrstama tada se misli na one koje u našem podneblju nisu uobičajene za razliku od zemalja gdje su stvorene selekcijom, hibridizacijom ili na neki drugi način. Krastavci potječu iz vlažne, tropske Indije i pa su iz tog razloga poznate mnoge azijske vrste i sorte.

U današnje doba, zbog česte izloženosti stresu, te ubrzanog načina života, neophodno je u organizam unositi dovoljne količine vitamina i minerala. Zbog toga se kao idealno povrće ističe upravo šparoga, koju bi zbog mineralnog sastava, izvanrednog okusa i niske kalorijske vrijednosti češće trebalo svrstati na jelovnik.

Optimalno razdoblje za sadnju kasnih kupusnjača trajalo je ove sezone od blagdana sv. Vida (15. lipnja) do blagdana sv. Petra (29. lipnja), posebno onih usjeva koji za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. Zbog iznadprosječno vlažnih ljetnih mjeseci (osobito srpnja i kolovoza) takvi su se usjevi ove godine dobro razvijali, te će dospijevati za berbu ranije nego prosječnih sezona.

Nakon velikog truda oko održavanje krumpira u polju zdravim i vitalnim, klijanje uskladištenog krumpira, posljednji je problem kojeg treba spriječiti kako bi se sav uloženi trud isplatio. Naime klijanje uskladištenih gomolja krumpira uzrokuje gubitke na težini i kakvoći, a mjesto na kojem probija klica idealno je za prodor bakterija i gljivica koje u konačnici dovode do gnjiljenja krumpira.

Cvjetača – povrtna je kultura iz obitelji kupusnjača, u koju spada i njoj vrlo srodna brokula. Glavna razlika između brokule i cvjetače je da cvjetača ima zbijeni cvat u obliku glavice, dok brokula uzduž mesnate stabljike iz pazušaca listova tjera manje mesnate cvatove, pa stoga ima dulje razdoblje berbe.

Krastavac (Cucumis sativus) se koristi kao povrće od prapovijesnih vremena, a ujedno je poznat i kao najstarije kozmetičko sredstvo zbog blagotvornog djelovanja na kožu. Koristimo ih najčešće svježe kao salate, ili rjeđe kuhane kao juha, varivo ili umak. Ipak, neki ljudi slabije podnose krastavce, jer zbog njihova sastojka kukurbitacina imaju teškoće u probavi (grčeve).

U Hrvatskoj se godišnja proizvodnja cikle smanjila za 35% u razdoblju od 2010. do 2012. godine, čemu je uzrok kako smanjenje površina, tako i klimatske ne(prilike) koje su sve više prisutne. Područje proizvodnje cikle u Hrvatskoj pretežno je kontinentalno područje, dok se u jadranskom dijelu nalazi svega 7% hrvatskih površina pod ciklom. Također, veći se prinosi ostvaruju u kontinentalnom dijelu (21,2 t/ha) nego u jadranskom (15,8 t/ha).