Vinogradarstvo

Osim vina od grožđa, na tržištu su sve više zastupljena i voćna vina, od koštičavog, jezgričavog, jagodičastog, bobičastog ili ostalog voća i ima minimalni sadržaj prirodnog alkohola 1,2 %vol.

Zakonom o ekološkoj poljoprivredi i smjernicama za vinogradarsku proizvodnju upotreba konvencionalnih sredstava za zaštitu bilja gotovo je u potpunosti zabranjena. Na listi dopuštenih sredstava nalaze se tradicionalni vinogradarski fungicidi na bazi bakra i sumpora, međutim u nepovoljnim godinama oni ne osiguravaju dovoljnu zaštitu, a uz to količina bakra kao teškog metala je ograničena, i njegova upotreba bit će ubrzo u potpunosti zabranjena. Ostala dopuštena sredstva za zaštitu imaju bitno manju učinkovitost, te se proizvođači teško odlučuju za prelazak na ekološku proizvodnju zbog opravdane bojazni da neće moći rentabilno proizvoditi. Najučinkovitiji je način za rješenje ovog problema, koji nudi smjernice za ekološku vinogradarsku proizvodnju, uzgoj sorata otpornih prema gljivičnim bolestima.

Tuča, grad ili krupa najkrupnija je vrsta oborina koja dolazi iz atmosfere, a nastaje kad se pothlađene kapi vode zahvaćene uzlaznim strujama izdižu, te smrznu. Takve smrznute kuglice vode pri velikim brzinama padaju na tlo gdje mogu uzrokovati velike štete, ponajviše u poljoprivredi. Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene.

Narančasto vino („orange wine“) je tip vina koje se proizvodi od bijelih sorti grožđa, ali prema tehnologiji proizvodnje crnih vina- uz proces maceracije. Prema nekima, to je podvrsta bijelih vina, dok neki narančastu smatraju četvrtom bojom vina, uz standardna bijela, crna i rosé. Ovakva vina se ubrajaju i u kategoriju “prirodnih” vina (“natural wine”) koja su isključivo nastavak biodinamičkog, organskog ili ekološkog uzgoja grožđa

Kupažiranje, sljubljivanje ili križanje vina je miješanje dva ili više vina, radi postizanja željenog sastava vina, ili vina boljih organoleptičkih osobina. Prema tome, vina kupažiramo zbog održavanja stalne kakvoće, odnosno marke vina (po čemu je prepoznatljiv određeni podrum), isto tako da bi popravili kakvoću određenog vina, pa se tako kupažiraju vina različitog kemijskog sastava (s obzirom na alkohol, ukupnu kiselost i aromatski profil…), kao i zbog osvježavanja starih vina, ili pak otklanjanja nekih nedostatka vina.

Prorjeđivanjem ili plijevljenjem mladica koje trsu neće biti potrebne u tekućoj vegetaciji, kao ni pri rezidbi loze sljedeće godine postiže se višestruka korist.

Stolne sorte grožđa se koriste prvenstveno za konzumaciju u svježem stanju, te manjim dijelom za preradu sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i slično. Većina sorata stolnog grožđa ima puno manje šećera od vinskih sorata, te krupnije bobice s više mesa, pa stoga nije namijenjena proizvodnji vina. Takve sorte zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja od vinskih sorata, te puno više ručnog rada koji poskupljuje proizvodnju. Uglavnom se uzgajaju u visokim uzgojnim oblicima, najčešće pergolama ili tendonima, povezanim jakom armaturnom mrežom. Zbog toga je proizvodnja stolnog grožđa strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.

Prva ovogodišnja kušanja i izložbe vina (primjerice 21. izložba mladih vina u Ludbregu) pokazala su da imamo dosta veliki broj vina s većim ili manjim ostatkom šećera. Takva vina s obzirom na ostatak neprovrela šećera svrstavamo u red polusuhih ili čak polu-slatkih vina.

Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Više informacija možete saznati na internetskim stranicama www.hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Korove u vinogradima i voćnjacima treba suzbijati iz nekoliko razloga: korovi crpe vodu i hranjive tvari iz tla čime se smanjuje njihova dostupnost kulturnoj biljci, zauzimaju prostor i ometaju rast i razvoj biljaka, izvor su biljnih bolesti i štetnika koji lako s korova prelaze na kulturnu biljku i sl. Sve ove značajke korovskih biljaka čine ih vrlo agresivnim konkurentima kulturnih biljaka i u njihovim prisutnosti biljka gubi elemente potrebne za rast i razvoj što rezultira smanjenjem uroda.

Voćno vino od jabuka, popularno zvani cider, piće je poznato već od davnina. U Odiseji (cca. 900 prije Krista.) spominju se voćnjaci jabuka, a i u drugim grčkim i rimskim djelima nalaze se zapisi o proizvodnji alkoholnih pića od jabuka, krušaka i ostalog voća.

Na tragu uvjeta tijekom dozrijevanja grožđa i proizvodnje vina berbe 2011. mogu se predvidjeti određeni problemi u proizvodnji mladih vina berbe 2012, ali i pripremiti određena rješenja.

Previsoke temperature tijekom dozrijevanja grožđa mogu dovesti i do prevelike količine šećera u grožđu, preniske ukupne kiselosti i do opekotina na pokožici bobica grozda koje su bile izložene direktnoj sunčevoj svijetlosti.

I prije klimatskih promjena koje se posljednja dva desetljeća sve više opažaju, suša je bila nepogoda koja je osobito pogađala primorske vinograde, ali i one druge, posađene na nagnutim terenima i plitkim tlima. Stari vinogradari su u sušnim sezonama bili nemoćni svjedoci velikih šteta, kako u kakvoći i količinama grožđa, tako i potpunog propadanja pojedinih trsova. Danas vinogradari imaju na raspolaganju znatno veće mogućnosti.

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Punjenje vina u boce predstavlja završnu fazu odnosno završetak svih postupaka s vinom (njege, dorade i stabilnosti vina ), a obuhvaća glavne radnje kao što su pranje boca, sterilizacija boca, punjenje stabilnog vina u bocu, čepljenje, etiketiranje te slaganje boca u transportnu ambalažu.