Zaštita bilja

Rezistentnost, odnosno razvijanje otpornosti je jedan od najvećih nedostataka kemijskih mjera borbe protiv štetnih organizama (korova, uzročnika bolesti, štetnika). Prvi podaci o pojavi rezistentnosti korova na herbicide datiraju od kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Koncem šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Od tada do danas problem rezistentnosti sve više raste.

Čekinjasta broćika, broćenica, broć mali, fatavac, hvatavac, korenica, korenika, lipavica, mačak, prilipača, pupac, pupčac, sapinjača, smolavac, turica, krpiguz, krpelj samo su neki od narodnih naziva ove jednogodišnje širokolisne vrste koja učestalo zakorovljuje ozime žitarice i uljanu repicu.

Današnji uzgajivači žitarica suočeni su s brojnim izazovima; pod sve su većim pritiskom da učinkovito skrate rokove i smanje troškove ispravnim odlukama pri odabiru sorti i proizvoda za zaštitu, a da istodobno budu obaviješteni o novim propisima u području poljoprivrednog uzgoja.

U ekološkoj poljoprivredi prisutna je konstantna težnja da se pronađu još bolje metode, neškodljive za ljude koji konzumiraju poljoprivredne proizvode. Ta nas je težnja dovela do primjene različitih organizama i njihovih proizvoda. Od bioloških preparata najčešće se primjenjuju korisni mikoorganizmi, među kojima gljivice roda Trichoderma spp. predstavljaju najzastupljeniju skupinu.

U Hrvatskoj je 2016., u vrtnom centru u Turnju, na biljkama hortenzije po prvi put nađen japanski cvjetni trips (Thrips setosus). To je azijska vrsta tripsa, proširena u Japanu, na Sumatri i u Južnoj Koreji. U Europi je prvi put zabilježena 2014. u Nizozemskoj, a nakon toga i u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podrijetlo populacije štetnika nađene u Hrvatskoj nije poznato, ali se može pretpostaviti da je unesena hortenzijama iz Nizozemske.

Zbog bolesti poljoprivredne biljke gube svoja proizvodna svojstva ili u potpunosti propadaju. Uz gljivice (i pseudogljivice), viruse i viroide, bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu).

Na pitanje pretplatnika koji ima teškoće u uzgoju lukovičastog povrća, jer mu u nasadima štetu rade „crvići“ na biljkama, pa ga zanima kako ih spriječiti, odgovara naš stručni suradnik iz Savjetodavne službe, mr.sc. Milorad Šubić.

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.

U ozimim žitaricama apsolutni prioritet za proizvođače je kvaliteta. U tom kontekstu, osim borbe protiv korova, potrebno je osigurati i učinkovitu zaštitu od napada patogenih gljivica, uzročnika biljnih bolesti tipičnih za žitarice. U povoljnim uvjetima za zarazu, biljne bolesti imaju značajan utjecaj na količinu prinosa i kvalitetu zrna.

Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da se s tržišta Republike Hrvatske povlači 13 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat, koja sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin (CAS. br. 61791-26-2).

Kupus varaždinski ili “Varaždinsko zelje”, dugo se proizvodi na prostorima sjeverozapadne Hrvatske, a kako bi sačuvali genetsku čistoću sorte poljoprivredni proizvođači su nastojali “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i bez raskuživanja sjemena sredstvima za zaštitu bilja očuvati izvorni genetski materijal za vlastite potrebe.

Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

U redakciju Gospodarskog lista ovog ljeta pristigla su brojna pitanja pretplatnika koji u svojim nasadima imaju teškoća s plamenjačom krastavaca i žele više znati kako suzbijati tu najštetniju bolest lišća krastavaca i drugih tikvenjača, stoga donosimo članak našeg stručnog suradnika mr.sc. Milorada Šubića.

Sponzorirani prilog SULTAN 50 SC je selektivno herbicidno sredstvo namijenjeno suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnih korova u ozimoj uljanoj repici. Sadrži 500 g/l aktivne tvari metazaklor. U ozimoj uljanoj repici primjenjuje se u...