Uncategorized

Lijeska (Corylus avellana) je voćna vrsta koja spada u skupinu lupinastog voća i osim u svježem stanju ima dosta veliku primjenu u preradi u razne proizvode u konditorskoj industriji i kućanstvu.

Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav, pri čemu su se u prošlosti na gotovo svakom seoskom gospodarstvu u blizini vodenih površina mogle vidjeti u manjem ili većem jatu. Uzgajale su se prvenstveno radi mesa i perja. Valile su se u proljeće te držale preko cijelog ljeta na paši. Tijekom jeseni bi se dotovile kukuruzom prije blagdana Svetog Martina i Božića, što je tradicionalno vrijeme spremanja pečene guske na našim prostorima.

Kad bi ekološki čimbenici u odnosu na vinovu lozu u pojedinim vinogradarskim područjima svake godine bili isti, tada bi grožđe, a isto tako i vino, stalno bilo iste kakvoće. U takvim uvjetima sazrijevanja grožđa, nakupljanja šećera u svim sortama vinove loze bilo bi maksimalno i ne bi trebalo popravljati mošt šećerom (saharozom).

U svakoj od naših podregija važna je procjena prikladnosti ekoloških uvjeta za uzgoj pojedinih vrsta odnosno sorti voćaka. Jadransko područje je reljefno, klimatski, edafski i vegetacijski vrlo specifično, a obuhvaća obalni pojas s otocima te unutrašnjost do kuda dolinama rijeka prodire utjecaj mediteranske klime. Tako bi se čitavo jadransko područje moglo podijeliti na nekoliko značajnih podregija. To su: Hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima), sjeverna, srednja i južna Dalmacija, te Dalmatinska zagora (unutrašnjost Dalmacije).

Za proizvodnju grožđa i dobre kapljice ne moramo imati klasičan vinograd. Kvalitetno grožđe i kapljicu možemo uzgajati na netipičnim vinogradarskim terenima, kao što je naša okućnica.

Otpali plodovi svih voćnih vrsta, kao i plodovi proizvedeni u lošim godinama s obzirom na dozrelost, ne znače istodobno i dobivanje loše kakvoće destilata – rakije.

Što utječe na kakvoću ili vrsnost vina, kako osigurati autentičnost i originalnost vina kao poljoprivrednoprehrambenog proizvoda. Kakvoću vina možemo definirati dvojako. S motrišta potrošača, kakvoća pojedinog vina ukupnost je svih njegovih svojstava koja ga čine prihvatljivim i poželjnim. S gledišta struke i znanosti, podrazumijeva se prirodan i skladan odnos kemijskog sastava i senzornih (osjetilnih-čulnih) svojstava vina, koji optimalno djeluju na ljudska osjetila i zdravlje.

Lavanda je jedna od najpoznatijih aromatičnih i ljekovitih biljaka. Kod nas je tradicionalno najviše raširena na otoku Hvaru. Zadnjih se godina uzgoj lavande u značajnoj mjeri proširio i po područjima kontinentalne Hrvatske, pa već imamo i prave plantažne nasade lavande.

Japanski dvornik je česta višegodišnja biljka, koja može narasti do 3 metra visine, a u svijetu je poznatija kao američki ili meksički bambus zbog oblika stabljike čiji članci samo podsjećaju na pravi bambus. Japanski dvornik je koncentrirani izvor korisnih tvari resveratrola i emodina. Resveratrol je biljni hormon, antibiotik koji stvaraju biljke koje su pod stresom, za koji se otkrilo da ima brojne pozitivne učinke na zdravlje. Utječe na produžetak života, djeluje antikancerogeno, antivirusno te usporava starenje. Resveratrol nalazimo i u crnom vinu.

Smokva je kod nas neopravdano zanemarena voćna vrsta, koja bi se svakako trebala više uzgajati. Obično se smatra da je “otporna” na bolesti, što nije baš ispravno, jer se u pojedinim godinama i na njoj razvijaju različite bolesti, većeg ili manjeg intenziteta. Radi lakšeg pregleda većeg broja bolesti smokve koje se mogu javiti u našim agroekološkim uvjetima, podijelit ćemo ih na bolesti na plodovima smokve i bolesti na lišću i drvenastim dijelovima smokve. Treba spomenuti da kod nas nema niti jednog fungicida registriranog za suzbijanje bolesti na smokvama, pa navodimo one koji se koriste u drugim zemljama.

Male ptice latinskog naziva Coturnix quail, kod nas poznatije kao japanske prepelice, uzgajaju se radi mesa i vrlo hranjivih jaja. Odlikuje ih jednostavnost uzgoja i brzina rasta.

Punjenje vina u boce predstavlja završnu fazu odnosno završetak svih postupaka s vinom (njege, dorade i stabilnosti vina ), a obuhvaća glavne radnje kao što su pranje boca, sterilizacija boca, punjenje stabilnog vina u bocu, čepljenje, etiketiranje te slaganje boca u transportnu ambalažu.

Osnova ratarske proizvodnje je dovoljno širok plodored. S obzirom da se u integriranoj proizvodnji ratarskih kultura mora osigurati cjelogodišnja pokrivenost tla i biološka raznolikost, potrebno je u plodored uvrstiti kulture koje su zadnjih desetljeća zapostavljene. Jedna od njih je i lupina (Lupinus spp.). Lupina je jedna od kultura koja može vrlo pozitivno djelovati u takvom proširenom plodoredu i to kao glavna kultura ili kao međuusjev za zelenu gnojidbu.

Zanima me kako razmnožiti borovicu za vlastite potrebe koje daju okrugli plod plave boje - pita pretplatnik iz Moslavine. Odgovara naš stručni suradnik dr. Ivo Dubravec.

Agrumi vole toplinu pa je njihov uzgoj na otvorenom ograničen kod nas samo na područje Dalmacije (od Kaštelanskog zaljeva do granice (na jugu) , te dio otočnog područja s posebnom mikroklimom kao što je, primjerice, Lošinjsko otočje. Uzgoj agruma u loncima odgovara ljubiteljima agruma koji žive sjevernije i u kontinentalnom dijelu naše zemlje. I ne samo njima, nego svima kojima lijepo razvijen agrum u loncu ukrašava dvorišta, verande ili kućne prostorije. Većina agruma dobro podnosi ovaj način uzgoja.

U svijetu je poznato više od 10.000 različitih sorata jabuka i njihovih klonova, stvorenih spontanim križanjem i selekcijom čovjeka. Zbog lakše organizacije proizvodnje i prodaje te određenih sortnih osobina, u uzgoju je zastupljen znatno manji broj sorata.