Pokladno jahanje u Slavoniji, jedan je od lijepih običaja iz prošlih vremena koje je potrebno očuvati. Ponosni konji, još ponosniji jahači, lijep prizor za svakog. Kad bismo promatrali konja kao prijevozno sredstvo, svakome je jasno kako konj nema što tražiti u natjecanju s automobilom, vlakom, avionom. Oni i nisu na pokladnom jahanju bili tu da budu brzi i efikasni, nego da budu ponosni, lijepi i da podsjete na tradiciju.

Voćarska tradicija – rakija

I dok ponegdje još čujemo kako neki peku rakiju kako su je pekli naši stari (a to znači na drva, korištenjem otpalog i drugorazrednog voća…) u voćarstvu bismo takav način govora trebali potpuno odbaciti. I koristiti ga isključivo u promidžbene svrhe. Ali kada sam se dotakao rakije, i tu su nove spoznaje donijele mnogo dobroga.

Najprije, vrijednost rakije da se sažeti u dva glavna svojstva:
– Odabir plodova, a to znači količina i kvaliteta voćnih aroma u rakiji
– Sadržaj alkohola, a to znači da u rakiji želimo imati samo etanol

Želimo li imati najbolje arome u rakiji trebamo koristiti najbolje voće (zdravo i zrelo) i trebamo primjenjivati kao i kod vina kontroliranu, zatvorenu fermentaciju (kako bi ostale arome u rakiji). Pored toga i pečenje rakije treba biti kontrolirano. Želimo li imati samo etanol u rakiji, onda je potrebno pozvati u pomoć fiziku. Nove tehnologije u voćarstvu, baš kao i u svakoj gospodarskoj grani tradicija ima određenu marketinšku vrijednost, no ona je ipak od manjeg značaja. Od daleko većeg značaja je efikasnost, uspješnost, suvremenost sortimenta.

Jednom rječju – znanje, koje kaže kako su vrelišta pojedinih alkohola kako slijedi:
– Metanola: 64,5 °C
– Etanola: 78,3 °C
– Propanoli: 82,4 °C

Ostali viši alkoholi (to su alkoholi koji grizu grlo i nepoželjni su) imaju još više temperature vrelišta. Želimo da rakija bude „mekana“ , onda u njoj trebamo imati samo etanol. To znači da trebamo imati kontrolirano kuhanje na temperaturama između 78,3 °C i 82,4 °C odnosno i nešto višim. S obzirom da se para prelaskom u cijev hladi, te se onda viši alkoholi vraćaju nazad u kotao.

Stoga je danas praksa u pečenju rakije s običnim kotlovima postala:
– Fermentacija (alkoholno vrenje) voća uz pomoć selekcioniranih kvasaca (kako ne bismo imali neželjenih produkata fermentacije u voćnom vinu
isto kao i za fermentaciju vinskog soka)
– Termometar u kotlu za kontrolu temperature
– Kuhanje rakija na plinu iz razloga stroge i precizne kontrole temperature kuhanja

To sve ne košta skoro ništa, ali košta dodatnog angažmana, razmišljanja i uvažavanja novih spoznaja. A tradicije trebamo čuvati i prisjećati se da nismo od danas ili jučer, nego da imamo bogatu povijest. Ali to ne znači da ćemo u grad konjem ili biciklom!

""

Prethodni članakKiflice s bademima
Sljedeći članakAgencije za plaćanja potpisala sporazum o suradnji s Upravom za agrarna plaćanja Republike Srpske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.