Osiguranje od mraza – što trebate znati kod ugovaranja?

Osiguranje od mraza je poželjno imati, no često se susrećemo s problemom da osiguravajuće kuće ne žele isplatiti štete. Ili često smanje osiguranu svotu koju su trebale isplatiti za štete nastale mrazom. Na žalost, i ove godine mnogi voćari morali su strepiti od posljedica mrazeva na tek rascvjetalim voćkama.

Ponovila se situacija da su u voćnjacima i u 2021. godini opet nastale štete od kasnih proljetnih mrazeva. Nakon visokih temperatura krajem zime koje su probudile voćke, pojavio se mraz početkom travnja (06.-10.04.2021. te opet 15.-16.04.2021.). Opet je došlo do prodora hladnoga zraka koji je obuhvatio pojedine  dijelove Hrvatske, te opet procjenitelji osiguravajućih društava marljivo bilježe procijenjene gubitke u voćarstvu.

Postoje li razlike u uvjetima osiguranja među osiguravajućim društvima?

U RH postoji 13 Društava za osiguranje neživota (Izvor: službene stranice HANFA-e na datum 31.12.2020.). Svako osiguravajuće društvo posjeduje svoje uvjete po kojima osigurava neki predmet osiguranja. Zato ćemo se u ovom članku pozabaviti s usporedbom uvjeta za osiguranje od mraza između Croatia osiguranja i Triglav osiguranja. Postoje li razlike u uvjetima za osiguranje od mraza za 2021. godinu? Ova dva osiguravajuća društva su uzeta kao ogledni primjer jer već dugi niz godina imaju tradiciju osiguranja u poljoprivredi.

Treba napomenuti da se u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina pojavilo društvo VEREINIGTE HAGEL – podružnica VH HRVATSKA. Oni djeluju kao specijalizirani osiguratelj usjeva i nasada u Europi pa tako i u Hrvatskoj od 2016 godine. Svakako savjetujemo poljoprivrednim proizvođačima da zatraže i njihovu ponudu i upoznaju se s njihovim uvjetima za osiguranje od mraza.

Triglav osiguranje nudi mogućnost osiguranja od rizika mraza jedino ako su usjevi i plodovi osigurani i od rizika tuče, požara i udara groma (osnovni rizici). Također i ako se osiguravaju svi plodovi jednake vrste, koje uzgaja osiguranik. Croatia osiguranje, s druge strane nudi mogućnost osiguranja od mraza kao osnovnog rizika (bez ugovaranja tuče, požara i udara groma). Međutim, samo u slučaju da su nasad ili dio nasada pokriveni protugradnom mrežom (ova stavka najčešće utječe na smanjenje premije osiguranja).

 Bitno je znati početak pokrića od rizika mraza

Navedena društva imaju poprilično slične uvjete osiguranja međutim „vrag je u detaljima“. Mraz definiraju kao štete nastale zbog hladnoće tj. spuštanja temperature zraka ispod 0 C°, međutim u vremenskom razdoblju od:

• Croatia osiguranje – 10. travnja do 30. lipnja, uz vidljive znakove oštećenja tipične za mraz (uvjeti osiguranja točno definiraju vidljive znakove oštećenosti tipične za rizik proljetnog mraza)
• Triglav osiguranje – 15. ožujka poslije 24:00 do 30. lipnja tekuće godine osiguranja

Triglav osiguranje definira i datum 01. ožujka do kada je moguće sklopiti policu osiguranja od mraza. Ostale vrste osiguranja usjeva i nasada mogu se sklopiti i tijekom trajanja vegetacije. Takva odredba nije uočena u uvjetima Croatia osiguranja.

Triglav osiguranje definira obvezu za naknadu štete koju prouzroči mraz na trajnim nasadima istekom 10 dana od dana kada je izvršena uplata cjelokupne dospjele premije, odnosno cjelokupnog dospjelog prvog obroka premije osiguranja, iako ne prije 01. travnja od 24:00 sata i ne prije dostizanja određene razvojne faze osigurane kulture:

• Kod voćnjaka u trenutku početka cvatnje voćnjaka po pojedinim sadnim vrstama odnosno sortama (BBCH stadij 60)
• Kod vinograda u trenutku početka pupanja vinove loze tj. mora biti otvoreno 20% pupoljaka te vidljivi zeleni listići po pojedinim sortama (fenofaza D).
• Kod ostalih kultura pokriće za naknadu štete koju prouzroči proljetni mraz, počinje istekom desetog dana od dana kada je izvršena uplata cjelokupne dospjele premije odnosno cjelokupnog dospjelog prvog obroka premije osiguranja, osim za vrtno raslinje i cvijeće ne prije 15. travnja od 00:00 sati.

Croatia osiguranje definira početak osigurateljnog pokrića (ako se premija plaća prilikom sklapanja ugovora o osiguranju) nakon isteka karence, odnosno deseti dan od dana uplate premije ili prvog obroka premije ali ne ranije od 10. travnja u tekućoj godini. Ako je pri ugovaranju dogovoreno da se premija plaća nakon sklapanja ugovora, osigurateljno pokriće počinje nakon isteka 24 sata dana koji je na ponudi/polici osiguranja naveden kao dan početka trajanja osiguranja, ali ne ranije od 10. travnja u tekućoj godini.

Početak pokrića od rizika mraza je ove godine sporan za većinu poljoprivrednika koji su sklapali policu za osiguranje od mraza.

Prestanak obveze za isplatu štete od mraza kod oba osiguratelja je 30. lipnja tekuće godine.

Croatia osiguranje za jabuke, kruške, breskve i stolno grožđe uz osigurane osnovne rizike i proljetni mraz koje je ovim rizicima osigurano od količinskog gubitka, proširuje i na pokriće za gubitak kvalitete. A ako se posebno ugovori i plati dodatna premija, moguće je osigurati i gubitak kvalitete za plodove šljiva, višanja i trešanja te povrće ovisno o svrsi uzgoja (plod, list glavica). Osiguranje od gubitka kvalitete u voćarstvu je također izrazito važno, pogotovo kod tuče jer tamo nisu štete 100% – tne ali smanjuju tržišnu vrijednost plodova tako da dolazi do smanjenih prihoda voćara.

Napomenuti ćemo i da postoje društva na tržištu osiguranja koja mogu pomoći poljoprivrednicima da se osiguraju kvalitetno i što povoljnije. Radi se o društvima za posredovanje u osiguranju kojih u Hrvatskoj ima 59 (podatak je također sa službenih stranica www.hanfa.hr). Posrednici zastupaju interese svojih klijenata na tržištu osiguranja i rade odgovarajuću analizu rizika osiguranja. Isto tako daju preporuku koje osiguranje odabrati, kako stoji u Zakonu o osiguranju (NN 112/18 čl. 403).

„Sitna slova“ u policama nitko ne čita zato preporučujemo da zatražite podršku brokera u osiguranju.

Na temelju svega navedenog možemo zaključiti da se promatrani uvjeti osiguranja od mraza razlikuju. To može bitno utjecati na visinu isplaćene štete zbog pojave mraza. Često se može dogoditi da se utvrdi i 100% – tna šteta od mraza. Međutim, još nije nastala obveza osiguratelja za isplatnom štete, što znači da će poljoprivrednik sam snositi cjelokupnu štetu.

Također treba istaknuti važnost odbitnih i integralnih franšiza koje se često ugovaraju na policama za osiguranje u poljoprivredi, koje smanje iznos premije osiguranja koju poljoprivrednik mora platiti, međutim u slučaju nastanka štetnog događaja te iste franšize bitno smanjuju naknadu štete (osigurninu) pa su poljoprivrednici razočarani svojim policama osiguranja.