U vegetativnoj fazi brokula ima rozetu lišća, a u generativnoj se izdužuje stabljika visine 50 do 90 cm. Listovi su na cvjetnoj stabljici sitniji, a u gornjem dijelu ih ponekad i nema.
Na vrhu stabljike formira se zbijeni cvat s jasno izraženim cvjetnim pupovima, zelene ili ljubičaste, rjeđe žute ili bijele boje. U toj fazi se bere cvat zajedno s dijelom stabljike (10 do 15 cm) do prvih većih listova. Ako se cvat pravovremeno ne ubere, grane unutar cvata se izdužuju, cvat postaje rahliji, a ubrzo nakon toga započinje cvatnja. Brokula ima jako izraženu vršnu dominaciju. Nakon berbe vršnog cvata iz pazuha donjih listova potjeraju sekundarne grane, koje na vrhu nose manje cvatove, koji se beru i koriste na isti način.
Prema biološkim svojstvima brokula je slična cvjetači, ali u odnosu na tlo i klimu ima manje zahtjeve. Za klijanje i nicanje optimalna je temperatura oko 20 °C. Minimalna temperatura rasta je 5 °C, a optimalna 15 do 18 °C. Odmah nakon sjetve ili sadnje povoljnije su nešto više temperature od 20 do 24 °C. Vernalizacija kasnih kultivara traje 2 do 4 tjedna pri temperaturi nižoj od 10 °C. Pri nižim temperaturama nakon berbe vršnog cvata razvije se više postranih cvatova. U vegetativnoj fazi brokula dobro podnosi niske temperature, ali cvat može smrznuti pri -5 °C, nakon čega posmeđi i počne truliti.
Brokula najbolje uspijeva na srednjeteškom strukturnom tlu, bogatom humusom uz pH-vrijednost 6,0 do 6,8. Bolje podnosi zaslanjenost tla od cvjetače. Dobra opskrbljenost vodom u tlu osigurava ravnomjeran rast brokule, a nije tako osjetljiva na nisku vlagu zraka kao cvjetača. Za prinos oko 12 t/ha potrebno je 200 kg N, 80 kg P2O5, 215 kg K2O i 25 kg MgO. Važno je napomenuti da zbog velike lisne mase više od polovice ovih hraniva ostaje u biljnim ostacima nakon berbe. Nedovoljna ishrana pojedinim hranivima izražava se istim simptomima kao u cvjetače.
Presadnice razviju 4 do 5 listova za 25 do 35 dana i takve su najpogodnije za sadnju. Sadnja starijih presadnica može rezultirati prijevremenom pojavom cvata.Priprema tla za sadnju jednaka je kao i za uzgoj cvjetače. Za potrošnju u svježem stanju, kad je cilj proizvodnje prvenstveno vršni cvat, sadi se 4 do 5 biljaka/m2. Razmak redova je 60 do 80 cm, a u redu 30 do 40 cm. Za preradu se traže sitniji cvatovi, što se postiže gušćom sadnjom od 8 do 20 biljaka/m2. Njega usjeva, zaštita od korova i štetočinja jednaka je kao i za cvjetaču. Za dobar prinos i kvalitetu cvatova brokula ne smije pretrpjeti stres zbog nedovoljne opskrbe vodom te je stoga potrebno osigurati navodnjavanje.
Brokula se bere kad se razvije potrebna veličina cvata, a prije otvaranja cvjetova.
Vršni cvat reže se s dijelom stabljike (oko 15 cm) s kojeg se odstrane listovi osim najmlađih uz cvat. Nakon 2 do 3 tjedna počinje berba postranih cvatova. Bere se dva puta tjedno, a ovisno o kultivaru može biti i do 10 berbi. Noviji hibridni kultivari (‘Momopoly’, Monrello’, ‘Lucky’, ‘Fiesta’, ‘Sacramento’, ‘Quinta’, ‘Thunder Dome’) za tržište beru se u dva do tri navrata. Stoga, prinosi mogu biti vrlo varijabilni, od 5 ili 7 t/ha pa sve do 30 t/ha.
Odmah nakon berbe brokulu je potrebno ohladiti. Vršni cvatovi pakiraju se u kutije (3 do 5 kg) i prodaju pojedinačno, dok se postrani mogu prodavati u vezicama. Pri temperaturi oko 20 °C cvat se može održati najviše 3 dana, nakon čega požuti i vene. U hladnjači se može čuvati 8 do 10 dana na temperaturi oko 0 °C i relativnoj vlazi zraka 95 %.
Pročitajte ostatak priloga:
Zaštita kupusnjača od korova, bolesti i štetnika
Sortiment i proizvodnja presadnica kupusnjača
