Ostalo

U predvorju Studentskog centra održana je 29. izložba gljiva pod vodstvom prof. dr. Romana Bošca i pokroviteljstvom Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poglavarstva grada Zagreba i Gljivarskog društva Kamila Blagajića. U prisutnosti - velikog broja posjetitelja izložbu su otvorili Mladen Strižak, predsjednik Gljivarskog društva, i prof. dr. Romano Božac.

Jesenski vrganj
Boletus edulis Bull. ex Fr.
Jesenski je vrganj jedna od poznatijih vrsta naših vrganja, koje se tijekom jeseni javljaju u većim količinama.

U vrijeme prošlogodišnjeg Božića kupili ste božićnu zvijezdu, najprodavaniju biljku toga doba godine. Uspjeli ste je nekako sačuvati tijekom godine, no ona je izgubila svoj božićni sjaj i njeni su listovi pozelenjeli. Bolje rečeno, pozelenjele su brakteje ili pricvjetni listovi.

Hrastov vrganj
Boletus guericola (Vas.) Singer
Hrastov vrganj varijanta je ljetnog vrganja Boletus edulis. Naš je najpoznatiji i najzastupljeniji vrganj, najčešći u nižim krajevima unutrašnjosti, iako ga nalazimo u višim predjelima.

Mnogi, osobito oni u gradovima, ne žive u izravnom dodiru s prirodom. Uz vrlo malo truda, i u stanu se može stvoriti mali park koji će, osim što služi kao ukras, biti i funkcionalna cjelina. Ovdje se prije svega misli na pregradne stijene od biljaka.

Đurđevača
Tricholoma Georgii (gambosa) Fr. ex Clusius
Đurđevača je od davnina naša poznata gljiva, a javlja se u četiri varijacije: Tricholoma pomonae (Lenz), Tricholoma gambosa (Fr.), Tricholoma albellum (Fr.) i Tricholoma graveolens (Pers). Razlikuju se bojom, debljinom i veličinom klobuka. Sve su jestive i nema opasnosti od zamjene otrovnim gljivama. U narodu je još nazivaju đurđevka, ranka, prusnica, jurjevka.

Kruti smrčak
Morchella eskulenta Pers. ex St. Amans var. rigida Krombh.
Kruti smrčak je vrlo poznat skupljačima, ljubiteljima gljiva, jer se javlja u isto vrijeme kad i stožasti, obični smrčak. Nalazimo ih često zajedno.

Morchella conica var. costata (Vent.) Pers.
Rebrasti smrčak je vrlo neobična gljiva, raste na mjestima gdje ne možemo naći druge vrste gljiva. Ovaj smrčak može dosegnuti gigantske razmjere.

Ako se želimo baviti uzgojem gljive bukovače, trebamo osigurati određeni prostor u koji ćemo smjestiti supstrat. Prostorija može biti podrum, soba, staja, tunel ili posebno građeni objekt za uzgoj gljiva.

Uskrsni i oni preduskrsni običaji još i danas u mnogih starijih kazivača bude sjetne uspomene na vremena u kojima se lijepo živjelo, premda oskudnije nego danas. Nerijetko se čuje: o, kako je to nekoć lijepo bilo! Uskrs se čekao, živjelo se i bdjelo za najveći dan - Kristovo uskrsnuće! Čitavu korizmu se postilo i pripremalo, pričala nam je sedamdesetogodišnja baka Ana MIkuldaš iz Đurđevca.

Obični smrčak
Morchella esculenta var. vulgaris Pers. ex. Linné
Obični smrčak je naš najčešći smrčak. U narodu ga još nazivaju svijetli smrčak, kornjača, preslica.

Odluka o oblikovanju žive ograde nije nimalo jednostavna. Nije problem odlučiti ju zasnovati, već koju biljnu vrstu odabrati, hoće li joj odabrano mjesto u vrtu odgovarati, koliko dugo ćete čekati dok se ne razvije, itd. Mnoga se pitanja nameću jedna za drugim, stoga je potrebno prilično truda kako bi namjeravano uspjelo.

Ožujka
Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.
Ožujka je naša poznata gljiva koja se javlja vrlo rano, od veljače pa sve do svibnja. U narodu je još nazivaju martovka, snježnica, proljetna sočnica, snješka i marčevka.

Rujni pehar
(Sarcoscypha coccinea (Fr.) Lambotte)
Rujni pehar javlja se tijekom kasne zime i raste sve do svibnja u svim šumama. U ovo vrijeme svojim žarko crvenim klobucima krasi mnoge šume bogate bagremom, lijeskom, grabom i johom.

Uleknjača
(Clitocybe inversa Scop. ex Fr.)
Naša je poznata gljiva kasne jeseni i zime.

U kasnu jesen i zimi moguće je u našim šumama pronaći baršunastu panjevčicu (Flammulina velutipes). Za njezin rast potrebne su temperature niže od 5 °C tijekom jednog dana.