Ostalo

Objekti višegodišnjeg ili stalno zaštićena prostora visoki su tuneli, plastenici i staklenici, čija se noseća konstrukcija i pokrovni materijal koriste bez skidanja više godina. U visokim tunelima i jednodijelnim plastenicima može se koristiti i dopunsko zagrijavanje, čime se postiže još ranija proizvodnja.

Hrastov vrganj je varijanta ljetnjeg vrganja Boletus edulis. Naš najpoznatiji i najzastupljeniji vrganj, najšešći u nižim krajevima unutrašnjosti, iako ga nalazimo i u višim predjelima.

Činjenica je da u današnje vrijeme svako kućanstvo stvara gomilu otpada tijekom godine. Zemlje s razvijenijom ekološkom sviješću iskoristile su maksimum tog otpada, reciklažom i sortiranjem, u razne korisne svrhe. Kod nas to nije slučaj, no, mnogi dio tog otpada koriste za kompost. Svatko tko se upušta u kompostiranje i želi nešto više znati o tome, svakako bi trebao naučiti temeljne značajke razgradnje i načina na koji funkcionira kompostna hrpa. Koji čimbenici utječu na razgradnju organske tvari? Je li baš sav organski materijal pogodan za kompostiranje? Zašto se određena kompostna hrpa raspada brzo, a nekoj drugoj treba period od nekoliko godina?

Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, u okviru kojeg je osnovana SAPARD Agencija, raspisalo je 24. srpnja Javni natječaj za dodjelu sredstava iz SAPARD programa (NN 84/06), koji je da podsjetimo, pretpristupni program za države kandidatkinje za punopravno članstvo u EU.

Travnjaci su u našim agroekološkim uvjetima bogati vrstama koje pripadaju raznim botaničkim porodicama. Vrste iz porodice trava su najbrojnije, a u težinskom udjelu zauzimaju najveći udio. Porodica mahunarki je zastupljena s manjim brojem vrsta, koje u masi tratine čine znatno manji udio u odnosu na trave. U nekim tratinama su zastupljene u znatnoj mjeri biljke slične travama, koje nazivamo travolikim.

Često uspješno oponašamo prirodu i prirodne procese. Ako u biljnoj proizvodnji poštujemo prirodu i njezine zahtjeve, možemo se nadati dobrom uspjehu u uzgoju bilja. Jedan je od takvih procesa i pokrivanje tla, koje se u prirodi događa tijekom cijele godine. Način prekrivanja i korist od toga ovisi o godišnjem dobu.

Zahvaljujući adventivnim pupovima po cijelom stablu, stare masline moguće je obnavljati i pomlađivati, ponovno učiniti rodnima. Nekoliko napomena mogu biti poticaj u tom poslu.

Vrijeme kosidbe tratine biljnih zajednica travnjaka, a osobito gnojidba i način uporabe, bitno utječu na kakvoću i količinu te na vrijeme prispijevanja krme. Naše najkvalitetnije travnjačke zajednice, a to su zajednice pahovke rane i uspravne stoklase i srednjeg trputca, u kojima najveću masu daju rane visoke trave na suhljim staništima, brzo prijeđu iz vegetativnog u generativni stadij razvoja cvatnje, kad u prvom otkosu daju puno mase.

Za proizvodnju grožđa i dobre kapljice ne moramo imati klasičan vinograd. Kvalitetno grožđe i kapljicu možemo uzgajati na netipičnim vinogradarskim terenima, kao što je naša okućnica.

Sada je pravo vrijeme za pripremu trupaca za uzgoj gljive bukovače. U ovo doba obavlja se sječa šuma, naime iako smo zainteresirani odmah možete odabrati potrebne trupce.

Suha riba spada u cijenjene delikatese u kulinarskoj ponudi. Vrlo često je sastavni dio hladnih predjela, a i mnogih glavnih jela. Cijena suhe ribe na tržištu je mnogo veća od svježe ribe, ali tu poslasticu možemo i sami pripremiti.

Vesele božićne i novogodišnje blagdane obilježite i prigodnim jelima.

Kostanjevčica Lyophyllum loricatum (Fr.) Kuhn. Kostanjevčica je naša masovna gljiva koja raste u cijeloj domovini. Klobuk naraste 3 - 8 cm širine, u mladosti je konveksna oblika, jastučast, poslije se nepravilno raširi, malo ulegnut i ubrzo poprima oblik ravne ploče, rubovi su u mladosti prema dolje dosta uvijeni, dok se kod nekih starijih primjeraka iskrivljuju, i čak prema gore izvrću.

Prije 25 godina anđeoska truba (Brugmansia sp.) pripadala je rodu kužnjaka (Datura sp.). No zbog razlika između ovih dviju biljaka, taksonomi su ih odvojili u dva roda Datura i Brugmansia.

Na području Opuzena i Metkovića, kupusnjače su osobito važne povrćarske vrste i svake se godine sade na velikim površinama. Posebice su važni rokovi sadnje ovih kultura, koje se često protežu od ljeta do rane jeseni.

Izgledi za dugoročniju proizvodnju energije od prirodno izraslih sirovina uvjerljivo se poboljšavaju. Imamo nove sorte, nove kulture, bolje plodorede - sada se traže načini za povećavanje prinosa biomase.