Rubrike

Razlikujemo crveni, crni i bijeli ribiz. Uzgoj crvenog i crnog ribiza od velikog je značenja, a bijeli se ribiz rijetko uzgaja.

Plodored je smjena vrsta povrća u prostoru i vremenu. U vrtu plodored omogućuje pravilnu i racionalnu gnojidbu stajnjakom, smanjuje zakorovljenost, čuva plodnost tla, sprječava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetnika.

Pelargonije ili muškatle trpe od napada različitih poremećaja živog ili neživog porijekla. Među patološkim poremećajima muškatla dominantni su uzročnici pjegavosti, venuća i sušenja lišća, stabljike i korijena (Puccinia, Pythium, Verticillium, Xanthomonas), od štetnih organizama životinjskog porijekla dominiraju lisne uši, štitasti moljac (ili “bijela mušica”) i grinje, a najčešći neživi ili abiotski poremećaj je plutavost ličća pelargonija.

U lipnju se javljaju dvije velike paše koje mogu ponovo napuniti medišta - paše lipe i pitomog kestena, pa za njih treba zajednice dobro pripremiti. U vremenu do početka paše, dobro je punu košnicu mladih pčela što bolje iskoristiti.

Ljetna obrada tla je prvenstveno plitka, površinska obrada. Ne preporučujemo ljetnu obradu provoditi tijekom cvatnje, a niti za vrijeme velikih sparina. Osnovna je svrha sačuvati vodu u tlu tijekom ljeta i održati površinu čistu od korova, sve do dubine desetak centimetara. Mladi vinograd ne preporučuje se zatraviti do šeste godine, zbog oduzimanja dijela vlage i hrane travnih kultura. Svaki posao u vinogradu treba početi od tla, dakle kosidbom. Ako vinograd kosimo, onda ga prije poslova pokosimo, a ako ga kopamo, onda je bolje kasnije kopati, zbog toga da ne ugazimo zemlju i omogučimo brći razvoj korova.

Proljeće je doba kad se grah sije na otvorene gredice. Tlo za sjetvu trebalo bi biti ugrijano na oko 12° C, i to ne samo površinski već i na dubini od 5 cm.

Od svibnja do konca ljeta cvate većina ukrasnih grmova. Koncem proljeća i početkom ljeta cvatu kerija, pajasmin (Philadelphus), suručica (S. x vanhouttei), vajgela (Weigela) i dr. Ljeti cvatu sljedeće vrste: Kerria “Pleniflora”, petoprsta (P. fruticosa), pljuskavica (H. calycinum), suručica (S. x bumalda), lantana (Lantana camara), santolina (Santolina) i dr.

Operativnim programom podizanja novih višegodišnjih nasada, Vlada poticajnim, kreditnim i ostalim mjerama preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠiVG), u godinama uoči mogućeg primanja naše zemlje u punopravno članstvo Europske unije (2004. - 2007.), planira sadnju oko 15.000 ha voćnjaka, od čega oko 200 ha malina i kupina. Potaknuti tim mjerama, ali i zbog velikih hranjivih, kulinarskih, dijetno-profilaktičkih i enoloških vrijednosti plodova kupine, sve brojnija obiteljska gospodarstva posljednjih godina započinju suvremeni uzgoj kupina.

Korovi usjevu krumpira nanose različite kvalitativne i kvantitativne štete (posredne i neposredne). Posredne štete izazivaju oduzimajući mu vodu i mineralna hranjiva, prostor nad i pod površinom tla i svjetlost. Svojim korijenjem mogu uzrokovati diferencijaciju većeg broja sitnijih gomolja.

Na pitanje zašto kupiti i držati koze, uvijek odgovaram - za zdravlje i ljepotu, na svoju ekonomsku korist i dobrobit, te trajno održivo očuvanje okoliša i humusa.

Rotkvica je jednogodišnja korijenasta biljka koja se uzgaja zbog zadebljalog korijena, koji ovisno o sorti može biti okrugao ili duguljast, bijele, bijelocrvene ili crvene boje.

Ako nemate ideju za cvjetnu gredicu s ljetnicima, nudimo dva primjera. Načiniti ovakve gredice vrlo je jednostavno. Bilje sadite u skupinama kao što je prikazano na skicama, a u tablicama možete naći temeljne podatke o cvjetnim vrstama.

Rok sadnje bitan je čimbenik u proizvodnji stolnog krumpira. S obzirom na loše vremenske uvjete tijekom travnja, sve je kraći rok za sadnju krumpira.

Vrijeme kosidbe tratine biljnih zajednica travnjaka, a osobito gnojidba i način uporabe, bitno utječu na kakvoću i količinu te na vrijeme prispijevanja krme. Naše najkvalitetnije travnjačke zajednice, a to su zajednice pahovke rane i uspravne stoklase i srednjeg trputca, u kojima najveću masu daju rane visoke trave na suhljim staništima, brzo prijeđu iz vegetativnog u generativni stadij razvoja cvatnje, kad u prvom otkosu daju puno mase.

Ovom prilikom ćemo se ukratko zadržati na podnom smještaju i hranidbi pilića sa industrijskim i vlastito proizvedenim krmnim smjesama na obiteljskom gospodarstvu.

Za proizvodnju grožđa i dobre kapljice ne moramo imati klasičan vinograd. Kvalitetno grožđe i kapljicu možemo uzgajati na netipičnim vinogradarskim terenima, kao što je naša okućnica.