Rubrike

Ovih “prvih” 170 godina izlaženja Gospodarskog lista nije neka “okrugla” obljetnica, ali je ipak tako velika da je nemoguće neobilježiti je, barem na stranicama našeg lista. Naime, list, časopis, kako ga nazvali, jer se tako mijenjao u grafičkom i sadržajnom obliku i smislu, doživio je i treće stoljeće izlaženja.

Naknadno vrenje i intenzivno zagrijavanje silaže započinje (naglo) ako je silaža slabo zbijena u silosu. U tom slučaju ti nepoželjni procesi prodiru dublje kroz silažnu masu, a očituju se već nakon nekoliko dana. Kao posljedica nastaju promjene na površini otvorene silaže i šire se oko 10 cm u dubinu. Naknadno vrenje može se spriječiti prskanjem otvorenih površina otopinom organskih i anorganskih kiselina.

Ekološka zaštita bilja ne bazira se isključivo na izravnom uništavanju štetočina već i na samoj prevenciji njihove pojave. Potreba za tretiranjem biljaka zaštitnim sredstvima pokazatelj je narušene prirodne odnosno biološke ravnoteže a primjenom sredstava koja su ekološki prihvatljiva tu ravnotežu zapravo pokušavamo ponovo uspostaviti.

Kao autohtona populacija nekada dosta raširen u uzgoju Turopoljski je luk potpuno iščeznuo iz komercijalne proizvodnje i vrlo rijetko se uzgaja, uglavnom u vrtovima za vlastite potrebe na užem području Turopolja od kud i potječe.

Pivarstvo je važna karika u gospodarskom lancu jer povezuje primarnu poljoprivrednu djelatnost s različitim industrijskim granama i transportom. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 4 milijuna hl piva, a za toliku proizvodnju potrebno je oko 60.000 t pivskog ječma.

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti poput plamenjače, crne pjegavosti i dr. Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u oblicima otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima). Zaražena rozgva je mjesto gdje se često održavaju patogeni mikroorganizmi.

Kokošje jaje je onoliko dobro kakva je i hranidba kokoši. Hranjive tvari putuju iz probavnog trakta preko krvotoka u brojna tkiva i u jaje. Stoga je hranidba od ključnog značenja, za rasplodna i za konzumna jaja.

Zdravstvena ispravnost hrane životinjskog podrijetla, uključujući meso, mlijeko, jaja i dr. značajno ovisi o hranidbi životinja, odnosno potencijalnom ulasku štetnih tvari hranom za životinje u prehrambeni lanac. Zato se programi proizvodnje zdravstveno ispravne hrane na razini farme usmjeravaju na sigurnost hrane proizvodnih životinja, a ne samo na procesnu higijenu.

Zimsko doba je razdoblje mirovanja, i vegetacije i vinogradara. Vinova loza je zaustavila kolanje sokova i aktivno uzimanje hranjiva, a samo minimalnim unutrašnjim procesima daje na znanje da živi i čeka svoj trenutak da ponovno prolista, procvate i rodi.

U svakoj od naših podregija važna je procjena prikladnosti ekoloških uvjeta za uzgoj pojedinih vrsta odnosno sorti voćaka. Jadransko područje je reljefno, klimatski, edafski i vegetacijski vrlo specifično, a obuhvaća obalni pojas s otocima te unutrašnjost do kuda dolinama rijeka prodire utjecaj mediteranske klime. Tako bi se čitavo jadransko područje moglo podijeliti na nekoliko značajnih podregija. To su: Hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima), sjeverna, srednja i južna Dalmacija, te Dalmatinska zagora (unutrašnjost Dalmacije).

U broju 21. Gospodarskog lista objavili smo objašnjenje Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine br. 121/10; 132/10 i 78/11), a u ovom tekstu ćemo pokušati pojednostavljeno prikazati Prilog I, koji je sastavni dio tog pravilnika – novog propisa bitnog za proizvođače grožđa i vina, a u kojem se definiraju podaci koje proizvođač mora dati prilikom upisa u Vinogradarski registar.

Štete od zečeva i voluharica u voćnjaku se javljaju tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom razdoblju ovim je štetočinama dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je pokrivena snijegom. Stoga su kao hrana zečevima i voluharicama dostupne samo drvenaste kulture, najčešće voćke, a osobito su ugroženi nasadi u blizini šuma.

Tijekom sezone jarenja 2010./2011. godine s terena su dolazile informacije o sve većem broju umjetno izazvanih porođaja, koji su u 90% završavali neuspjesima i velikim gubicima. Ove godine opet neodgovorni preporučuju tzv. umjetno izazvana jarenja. Zbunjeni uzgajivači traže vjerodostojne informacije.

Nakon završena alkoholnog vrenja vino je gotovo uvijek mutno. Mutnoću uzrokuju različite čestice i tvari, od kojih su neke veće (dijelovi kožice, mesa, sjemenke), a neke sitne, oku nevidljive (bjelančevine, fenoli, soli vinske kiseline itd.).

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. studenoga donijela Odluku o naknadi štete oštećenim poljoprivrednim proizvođačima za štete od elementarnih nepogoda nastale do 1. studenoga 2011. godine na poljoprivrednim kulturama i dugogodišnjim nasadima, kao i o naknadi štete pro izvođačima povrća zbog tržišnog poremećaja uzrokovanog pojavom bakterije Escherichia coli.

Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae) je općepoznata fitofagna vrsta pri intenzivnoj prozvodnji cvijeća i osjetljivih povrtnih vrsta. U uvjetima globalnog klimatskog zatopljenja raste učestalost pojave te vrste i ekonomska štetnost. To je nametnik kojeg također godinama susrećemo u voćarstvu i vinogradarstvu.