Koprivina grinja – “novi” štetnik jabuke
Jabuku ubrajamo u najzahtjevniju voćnu vrstu zbog većeg broja neželjenih
organizama koji u potpunosti mogu uništiti urode suvremenih sorata
i klonova u plantažnom uzgoju. Uz različite vrste lisnih uši i uzročnike
“crvljivosti” plodova, u takvim se nasadima svake godine pojavljuju i fitofagne
(štetne) grinje.
Dodir prirode – NOVA POLJOPRIVREDNA EMISIJA USKORO NA RTL TELEVIZIJI
Gospodarski list najstariji je hrvatski stručni časopis iz područja poljoprivredne struke. Još od prvog broja, koji je tiskan daleke 1842., pa sve do danas, list je stalno poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje. Počevši od listopada, Gospodarski list pokreće i televizijsku emisiju na RTL televiziji s aktualnim temama, zanimljivim i stručnim prilozima za sve koje zanima poljoprivreda.
Isplati li se sijati ozimu pšenicu?
U Hrvatskoj, ali i svijetu ozima pšenica zauzima veće površine i u prosjeku daje veće i stabilnije prinose od jare, iz čega proizlazi njen ekonomski značaj. Ozima i jara pšenica s ratarskog stajališta smatraju se gotovo kao dvije različite kulture.
Zakon o inspekcijama u poljoprivredi
U „Narodnim novinama“ broj 93/13 od 19. srpnja 2013. godine objavljen je Zakon o inspekcijama u poljoprivredi, koji je usklađen s pravnom stečevinom EU, a stupio je na snagu dan nakon objave, odnosno 20. srpnja ove godine, od kada se i primjenjuje. Ovaj zakon uvelike je proširio mogućnosti djelovanja poljoprivrednih inspekcija, kao i posljedice koje mogu pogoditi proizvođače. Široke ovlasti inspekcija, kao i propisane mjere, te visoke novčane kazne
natjerati će na dodatno razmišljanje o (ne)isplativosti nepridržavanja propisa.
Uzgoj patuljastih voćaka
Razvojem slabobujnih podloga i otkrivanjem posebnih patuljastih kultivara pojedinih voćnih vrsta otvorena je mogućnost uzgoja voćaka u vrlo gustom rasporedu na malom prostoru. Primjerice u takozvanim sustavima „voćnjaka livada“ moguće je uzgajati i 10 000 sadnica po hektaru.
Jesenska zaštita voćaka
Većina bolesti na voćkama suzbija se od ranog proljeća i zatim tijekom vegetacije, no za neke je bolesti neophodno i tretiranje ujesen u doba opadanja lišća. Kod koštičavih voćaka to su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća i kovrčavost lišća breskve, a kod jezgričavog voća rak kore kod jabuke i kruške, bakterijska palež jezgričavog voća i bakterijski rak kruške.
EU – novi trendovi u kozarstvu – Objektivnost i cijelogodišnja opskrba kupaca
Nakon sveukupnih anketiranja kupaca kozjeg mlijeka i prera evina od kozjeg mlijeka, pokazalo se da kupcima dosa uju stalno opetovani mitovi, legende, zatim pretjerano uvelicani napisi o ljekovitosti i hranjivosti kozjeg mlijeka.
Jesen na pčelinjaku
U drugoj polovici rujna u kontinentalnom dijelu zemlje počinju se javljati dugotrajne magle i jake jutarnje rose. One ne dozvoljavaju pčelama izlazak iz košnica gotovo do podneva, a ponekad i cijeli dan. To nam je znak kako je došlo vrijeme za završno uređenje pčelinjaka prije zime.
Manje zastupljene voćne vrste
U posljednje se vrijeme, na policama trgovina mogu naći i plodovi manje poznatih voćaka. Prodaju se po visokim cijenama, a mnoge od njih mogle bi se uzgajati i kod nas. Osim njih, postoje i voćke koje su se nekada uzgajale, a danas su gotovo pale u zaborav. U ovom će prilogu biti opisane neke od njih, kako bismo upoznali njihova svojstva i time potaknuli na razmišljanje “izvan okvira”, one koji žele uzgojiti poneku egzotičnu voćku, ili možda čak pokrenuti ozbiljniju proizvodnju.
Nove spoznaje o hranidbi krava
Kravama odgovara silaža koja sadrži crvenu djetelinu, a uz to povećava njihovu proizvodnju mlijeka. Nova studija otkrila je i da se silaža napravljena od trave u kasno ljeto ne može uspore đivati sa silažom koja je napravljena početkom ljetnih mjeseci.
Kako registrirati poljoprivredni proizvod oznakom izvornosti?
Poljoprivreda i prehrambena industrija su među glavnim strateškim djelatnostima razvitka cjelokupnog gospodarstva i od neprocjenjive važnosti je povezivanje proizvođača s potrošačima u turizmu, trgovini i ugostiteljstvu. Tradicionalni proizvodi, kao i oni koji su na putu registracije i zaštite, dijelovi su poljoprivredne proizvodnje kod kojih se očekuje najveći potencijal rasta, uzimajući u obzir da oni pripadaju višoj cjenovnoj kategoriji i da je na tržištu potražnja usmjerena upravo na proizvode koji se odlikuju posebnošću.
Obustava raspisivanja IPARD natječaja
Na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, objavljena
je vijest kako se do kraja ove godine neće raspisivati novi natječaji za mjere IPARD programa, izuzev onoga za mjeru 202 – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ koji će biti otvoren od 16. rujna do 18. listopada ove godine.
Aronija – sve češća u voćnjacima
Aronija je vrlo ljekovita biljka koja potječe s istoka Sjeverne Amerike, ali je njezina vrijednost prepoznata u Europi. Budući da nema velikih zahtjeva u pogledu mjesta uzgoja i klime, može se uzgajati na području cijele Hrvatske, ali bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka.
Narančasto vino
Narančasto vino („orange wine“) je tip vina koje se proizvodi od bijelih sorti grožđa, ali prema tehnologiji proizvodnje crnih vina- uz proces maceracije. Prema nekima, to je podvrsta bijelih vina, dok neki narančastu smatraju četvrtom bojom vina, uz standardna bijela, crna i rosé. Ovakva vina se ubrajaju i u kategoriju “prirodnih” vina (“natural wine”) koja su isključivo nastavak biodinamičkog, organskog ili ekološkog uzgoja grožđa
Tko odre đuje cijenu pšenice
U Hrvatskoj su vrućine u kolovozu bile popraćene prosvjedima poljoprivrednih proizvođača, kojima su glavna preokupacija bili neisplaćeni poticaji, potpore ili subvencije za proizvedenu pšenicu. Temeljna pretpostavka subvencija je njihov pozitivan utjecaj na razvoj tehnologije i prinose, snižavanje ulaznih troškova, te u konačnici pojeftinjenje proizvoda za građanstvo i industriju, ali se to već godinama ne ostvaruje.
Velika ekonomska šteta u proizvodnji krumpira
Tijekom ove godine na većem broju parcela u čitavoj Hrvatskoj zabilježena
je pojava prašne krastavosti koju uzrokuje gljiva Spongospora subterranea, a općenito se smatra rjeđom bolesti u odnosu na običnu krastavost, čiji je uzročnik bakterija Actinomyces scabies.















