Rubrike

Postoje mnogi razlozi zašto dobitnici bespovratnih sredstava ne uspiju potrošiti odobreni novac za svoje projekte. O tome se često govori na tribinama i predavanjima. No, nažalost, rijetko se javno govori o tome zašto je dosad broj projektnih prijava na natječaj uvijek bio manji od kapaciteta za financiranje. Možda se u ovom 9. pozivu stvari promijene, jer očekuje se veliki broj prijava za traktore, pa će se po prvi puta morati pristupiti rangiranju prijava.

Vani možemo početi s čišćenjem gredica, ali do sjetve na otvorenom treba još pričekati. Međutim nije prerano za sjetvu u zatvorenom. Do vremena kad sijanci budu spremni za sadnju na stalna mjesta, i vani će biti dovoljno toplo.

Cijepljenjem na određenu podlogu voćka dobiva određenu bujnost i rast, rodnost, otpornost prema bolestima i štetnicima, prilagodljivost sastavu i tipu tla, prilagodljivost klimatskim uvjetima, bolje ukorjenjivanje i iskorištavanje hranjiva. Odabirom podloge može se mijenjati način uzgoja neke voćke.

Želučane tegobe sve su češći razlog odlaska k liječniku. Želudac stradava zbog nepravilnog načina prehrane, pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola i kave, ali i svakodnevne izloženosti napetosti i stresu. Stolisnik, kičica i pelin stari su i provjereni narodni lijekovi za brojne želučane tegobe.

U Narodnim novinama 25/2013. raspisan je novi natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD programa za mjere 101 i 103, kao i 1. natječaj za dodjelu sredstava po mjeri 202 – Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. Koje su mogućnosti sufinanciranja novih ulaganja u mjerama 101 i 103 i što je od kriterija izmijenjeno?

Iako je već duži niz godina poznata tehnologija cijepljenja rajčica, komercijalno se počela koristi onda kada su stvoreni visoko produktivni hibridi genetskog potencijala prinosa većeg od desetak kilograma po biljci i kada se tehnologija proizvodnje razvila do te razine da se korištenjem cijepljenih presadnica mogu postići prinosi koji će višestruko nadmašiti povećani trošak tako uzgojenih presadnica.

Osim značajnije tolerantnosti na bolesti i štetnike koji se prenose tlom, zbog jače bujnosti podloga cijepljene biljke u pravilu su tolerantnije na različite stresove kao što su previsoke temperature ili prekomjerna zaslanjenost tla, te u takvim uvjetima daju veći prinos u odnosu na presadnice uzgojene na vlastitom korijenu.

Vinova loza i voćke su višegodišnje kulture i potrebno ih je svake godine nanovo orezivati. Kad se trsovi i voćke ne bi orezivale, dolazilo bi, iz godine u godinu, do velikih kolebanja u urodu, s povremenim vrlo niskim urodima. Čak bi se moglo dogoditi da nakon godine s pretjeranim urodom nastupi godina gotovo i bez ploda. Neorezivane voćke davale bi sitnije plodove, a grožđe bi, zbog međusobnog zasjenjivanja mnoštva mladica i listova, bilo i znatno lošije kakvoće.

U prošlom broju objavili smo prvi dio osvrta na Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida objavljen u Narodnim novinama broj 142/12. U ovom broju donosimo uvjete i propise za prodaju sredstava za zaštitu bilja koji se odnose na sve one koji rade sa sredstvima za zaštitu bilja.

Nalaz neznatno povišenih koncentracija aflatoksina u mlijeku, na tržištu ponovno aktualizira temu štetnih tvari u hrani.

Prva ovogodišnja kušanja i izložbe vina (primjerice 21. izložba mladih vina u Ludbregu) pokazala su da imamo dosta veliki broj vina s većim ili manjim ostatkom šećera. Takva vina s obzirom na ostatak neprovrela šećera svrstavamo u red polusuhih ili čak polu-slatkih vina.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Početkom svake godine počinje planiranje uzgoja povrća u vrtu za vlastite potrebe ili proizvodnju za trženje. I iskusnim povrćarima i početnicima dobro će, prije sjetve, doći pregled rokova sjetve ili sadnje pojedinih vrsta, trajanje klijanja i starost presadnica povrća.

Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Više informacija možete saznati na internetskim stranicama www.hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Pasje (divlje) ruže najčešće rastu na vlažnim, humusnim tlima, ali se mogu naći i na suhim, kamenitim površinama. Stoga se mogu uzgajati i na terenima gdje je nemoguće uzgojiti druge vrste voćaka.

Prije podizanja nasada za komercijalnu proizvodnju plodova pasje ruže, važno je odabrati sorte prilagodljive na različite ekološke uvjete i otporne na bolesti i štetnike, osobito na voćnu muhu (Rhagoletis alternata).