Rubrike

Hranidba goveda; kako bi se ostvarila zadovoljavajuća proizvodnja mlijeka i osiguralo dobro zdravlje krava. Hranidba tovnih svinja; kako bi se uzgajivače upoznalo s karakteristikama pojedinih skupina krmiva, a radi što bolje iskoristivosti i vlastitih i kupljenih krmiva. Hranidba konja; čiji je probavni sustav prilagođen probavi voluminozne hrane bogate vodom i sirovim vlakninom. Hranidba malih preživača; s bitno smanjenom količinom sijena, gotovo bez otave.

U postupku legalizacije objekta, a prije podnošenja zahtjeva potrebno je od strane ovlaštenih osoba izraditi projektnu dokumentaciju. Za zahtjevnu zgradu potrebno je izraditi Arhitektonski snimak izvedenog stanja (tri primjerka) koji izrađuje ovlašteni arhitekt, za manje zahtjevnu zgradu potrebno je izraditi snimku izvedenog stanja koju može izraditi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, za jednostavnu i pomoćnu zgradu snimke izvedenog stanja se ne izrađuju.

Kupus je u Hrvatskoj po površinama među prvim povrtnim kulturama jer se uzgaja na približno 10 000 ha, ali sa slabim prinosom od oko 16 t/ha. U kontinentalnom dijelu uzgaja se za jesensku berbu i preradu, a u primorskom dijelu se uzgaja u proljeće.

Vodeći svjetski proizvođači poljoprivredne mehanizacije sve češće predstavljaju modele traktora s pogonom na električnu energiju ili druge obnovljive energente. Skrb za okoliš, i regulacija emisije štetnih plinova uz uštedu u gorivu glavni su uzrok pojave ovog trenda.

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona do sredine listopada još je uvijek moguća pojava i prekomjeran razvoj nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme.

Gospodarski značaj strnih žitarica: Strne žitarice (pšenica, ječam, zob, raž i tritikale) su uz kukuruz naše najraširenije poljoprivredne kulture. Klimatske prilike u kontinentalnoj Hrvatskoj omogućavaju više i stabilnije prinose u jesenskoj nego u proljetnoj sjetvi pa u strukturi proizvodnje dominira uzgoj ozimih formi strnih žitarica. Međutim, ipak su prosječni prinosi zrna ozimih žitarica u Hrvatskoj osjetno niži od onih u državama sjeverozapadne Europe. U potonjim se u širokoj proizvodnji redovito ostvaruju vrhunski prinosi koji ovisno o uzgajanoj žitarici iznose od šest pa čak do devet i više tona zrna na hektar.

Previsoke temperature tijekom dozrijevanja grožđa mogu dovesti i do prevelike količine šećera u grožđu, preniske ukupne kiselosti i do opekotina na pokožici bobica grozda koje su bile izložene direktnoj sunčevoj svijetlosti.

Jedna od mjera Vlade Republike Hrvatske namijenjena poticanju gospodarstva, a ujedno i uvođenju reda na tržištu nekretnina je i mjera ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada, odnosno „legalizacija“ zgrada izgrađenih bez građevinske i lokacijske dozvole. Pod pojmom „legalizacije“ u smislu propisa smatra se provođenje upravnog postupka od strane nadležnih državnih tijela s ciljem utvrđivanja odgovara li objekt čije se ozakonjenje traži arhitektonskim, građevinskim i urbanističkim propisima, te propisanim prostornim uvjetima, o čemu ovisi da li će određeni građevinski objekt biti zadržan uz izdavanje naknadne građevinske dozvole ili prisilno uklonjen iz određenog prostora.

Rakija ima dugu tradiciju u hrvatskoj kulturi, ali ovo žestoko alkoholno piće je prisutno i u kulturama diljem svijeta. U narodnoj je tradiciji, poput mnogih domaćih proizvoda. Od davnina se nudi gostima, a daruje dragim osobama.

Pojava vinske mušice Drosophila melanogaster je već dugi niz godina dobro poznata svim vinogradarima i vinarima, ali krajem 2010. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii).

Proizvodnja ukrasnih biljaka odnosi se na uzgoj sadnog materijala i rezanog cvijeća, jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta i trajnih biljaka za primjenu u vanjskom prostoru vrtova, perivoja, zelenih nasada, trgova, kao i za sadnju u posude u dekorativne svrhe radi ukrašavanja prozora, balkona, terasa, uredskih prostora i dr. Danas se u Hrvatskoj proizvodnja sezonskog i sobnog ukrasnog bilja nalazi uglavnom u zaštićenim prostorima, dok je proizvodnja ukrasnog drveća, grmlja i sadnica ruža organizirana u uzgoju na otvorenom. Većinu proizvodnje čini rezano cvijeće, pogotovo krizanteme, karanfili, ruže, gerberi i cvjetne jednogodišnje vrste.

S globalnim klimatskim promjenama čije neželjene posljedice sve više primjećujemo od početka novog tisućljeća, u vinogradima bilježimo pojačanu štetnost tri osnovne kategorije nametnika: pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator), lozinih grinja šiškarica (Calepitrimerus i Eryophies), te infektivnih žutica ili fitoplazmi.

Je li bolja rakija dobivena od vina plemenitih loza ili iz izravno rodnih hibrida (“direktora”)? Naime, između ovih dviju vrsta loze (grožđa) bitne su razlike glede sastava i sastojaka nekih tvari ili kemijskih spojeva koji karakteriziraju sortna obilježja i imaju utjecaj na svojstva rakije.

Sočni, ukusni i slatki plodovi kruške najčešće se jedu svježi, što je i najzdravije, ali se i prerađuju u sokove, kompote, pekmeze ili rakiju. Od njih se rade pite i savijače, peku se na roštilju i izvrsno slažu sa sirevima. Kraj ljeta i početak jeseni pravo je vrijeme za uživanje u ovoj „kraljici voća“.

U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.

Ne tako davno duhanski štitasti moljac bio je poznat samo kao štetnik poljoprivrednih kultura u tropskom i suptropskom pojasu na pamuku, duhanu, rajčici, slatkom krumpiru i kasavi. Tijekom vremena postao je štetnik mnogih stakleničkih kultura od plodovitog povrća rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica i dr.