Rubrike

Živimo u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta. Naime, temperatura posljednjih nekoliko godina prelazi natprosječne vrijednosti koje štetno djeluju na nas i životinje. Priroda uzvraća udarac. Tako bi se mogle protumačiti ove drastične vremenske promjene koje cijela južna Europa pa tako i Hrvatska proživljava već nekoliko godina uzastopce. Visoke ljetne temperature, mjeseci bez kapi kiše uzimaju danak od prirode, tako i od ljudi i životinja.

Studija provedena na sveučilištu u Barceloni pokazuje da rajčice iz organskog uzgoja sadrže veće količine fenolnih spojeva od konvencionalno uzgojenih. Fenolni spojevi su organske molekule koje se nalaze u mnogim vrstama povrća i za koje je dokazano da blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje. Skupina znanstvenika je prethodno demonstrirala da organski sok od rajčica kao i ketchup imaju veci sadržaj polifenola od soka i ketchupa koji su proizvedeni od konvencionalnih rajčica.

Iako se gotovo 90% proizvodnje šljive u Hrvatskoj odnosi na proizvodnju za destilate, u posljednje vrijeme šljive se sve više uzgajaju i za svježu potrošnju.

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Gospodarski list - tri stoljeća u službi poljoprivrede, povodom 170. godišnice lista

Iako smo zemlja bogata vodenim resursom, u Hrvatskoj se natapa manje od dva posto površina. Upravo se natapanje u sušnim godinama kao što je ova pokazuje nužnim za spas poljoprivrednih kultura i višegodišnjih nasada.

U procesu pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u dijelu usklađivanja zakonodavstva iz područja poljoprivrede, točnije politike kvalitete, Hrvatski sabor je u svibnju 2012. godine izglasao donošenje Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Ovih dana završava se jedna od važnijih aktivnosti u poljoprivredi RH. Riječ je o projektu „Kontrola onečišćenja u poljoprivredi“ (APCP) koji je za cilj imao pripremu poljoprivrednih proizvođača za nove uvjete gospodarenja – poglavito primjenu „dobre poljoprivredne prakse“ i provedbu Nitratne direktive – područja od najvišeg budućeg značaja za poljoprivrednike.

Na predjelu Katuni Prpuša u općini Šestanovac, započela je druga faza sadnje ekološkog nasada višnje maraske, projekt tvrtke Dalmaconsult iz Omiša i njenog vlasnika i direktora Denisa Rubića. Radove je svečano otvorio japanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Masaru Tsuji.

Moguća je obrada tla u dva sloja u jednom prohodu, bez mijenjanja položaja slojeva tla. Za tu namjenu bavarska tvrtka Gassner razvila je plug. Njime se rješavaju brojna pitanja – kako unijeti stajsko gnojivo u tlo (a da pobjegne što manje amonijaka), kako rasporediti mineralna gnojiva po dubini, te kako zaorati žetvene biljne ostatke i korove.

Krumpir i rajčicu napada u svjetskim razmjerima jedna od ekonomski najštetnijih gljivičnih bolesti – plamenjača (Phytophthora infestans). Pravilo je da se plamenjača prvo pojavi u krumpirištima, a onda se vjetrom i kišom prenosi na rajčicu koju obično potpuno uništava u vrijeme dozrijevanja i plodonošenja.

Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe). Nasuprot tome, imaju visok sadržaj vode, izuzimajući orašasto i sušeno voće. Voće i povrće sadrži niz ostalih sastojaka koji su neophodni za pravilno i zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Konzumiranje svježeg voća i povrća stoga ima nezamjenjivu ulogu u prehrani. S obzirom na godišnje doba veliki je izbor različitog voća koje se može konzumirati bilo u svježem stanju ili ga je moguće preraditi u jednu od vrlo ukusnih prerađevina te konzumirati u hladnim zimskim danima.

U Narodnim novinama broj 72/2012 objavljen je novi Pravilnik o provedbi mjere 302 IPARD programa – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Po odredbama ovog Pravilnika, provodit će prvi sljedeći natječaj, koji se prema planu raspisuje 20. kolovoza, a prijave će biti moguće podnijeti do 24. rujna.

Brusnice danas predstavljaju ekonomski jednu od najvrjednijih vrsta za uzgoj iz skupine bobičastog voća, i za njima vlada velika potražnja, što utječe i na visoku cijenu plodova. Razlog potražnje za tim voćem leži u činjenici da je brusnica ljekovita biljka poznata od davnina zbog svojih antibiotskih svojstava i kiselkastog okusa koji zahvaljuje velikim količinama vitamina C.

Pored uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), tijekom skladištenja jabuke najčešće se razvijaju još smeđa (Monilinia spp.) i gorka trulež plodova (Gleosporium spp., sin. Colletotrichum spp.). U vlažnim ljetima i mokrim rujanskim danima naknadna pojava skladišnih bolesti na slabije zaštićenim urodima je posebno velika. To znamo prema iskustvima uzgoja na krastavost otpornih sorata jabuka ili u ekološkim voćnim nasadima ili u manjim voćnjacima uz okućnice gdje su posađene moderne sorte.

Za razliku od primjene mineralnih gnojiva rasipanjem, fertirigacijom se potrebna količina hranjiva dodaje putem sustava za natapanje kapanjem koji omogućava učinkovitu metodu primjene gnojiva kod uzgoja paprike na otvorenom, kao i kod većine povrćarskih kultura. Dodavanje hranjiva u sustav za natapanje kapanjem moguće je u količini i vremenu kad je najveća vjerojatnost da će ih biljka usvojiti.

Bananu, ananas, naranču, limun, limetu, mandarinu, ogrozd, rogač, patlidžane, rajčice, kukuruz, datulje, grejpfrut, smokve, dinje, lubenice, mango, papaju ili kivi odavno smo prisvojili – iako im je stvarna domovina daleko od Hrvatske, mnoge od tih vrsta uspijevaju kod nas ili su toliko dugo prisutne u ponudi da svi znaju kako se jedu i pripremaju. Egzotični izgled i okus nepoznatih biljnih vrsta krije malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštititi naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta. Danas u Hrvatskoj postoji mogućnost uzgoja i proizvodnje egzotičnih vrsta, ali i plasman egzotičnih plodova na sve zahtjevnije tržište željno noviteta. Razlika u kvaliteti egzotičnih proizvoda iz domaćeg uzgoja i proizvoda iz prirodnih staništa je očita. Razlog tome je što je egzotično voće i povrće vrlo zahtjevno.